To je meditacija u pokretu.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Svima nam je od osnovne škole poznata izrekal "u zdravom tijelu zdrav duh", a koliko je razumijemo ili pak primjenjujemo? Vježbanje u skoro svakom obliku utiče na naše zdravlje, a može djelovati i kao sredstvo za ublažavanje stresa. Biti aktivan može povećati endorfine i odvratiti vas od svakodnevnih briga.

Praktično svaki oblik vježbanja, od aerobika do joge, može djelovati kao sredstvo za ublažavanje stresa. Ako niste sportista ili čak i ako niste u formi, još uvijek možete da učinite da malo vježbanja ide daleko u pravcu upravljanja stresom, navode u "Mayoclinic.org".

Kako vježbanje utiče na stres?

Fizička aktivnost može pomoći da se poveća proizvodnja neurotransmitera za dobar osjećaj u vašem mozgu, zvanih endorfini. Iako se ova funkcija često naziva trkačkom snagom, bilo koja aerobna aktivnost, kao što je uzbudljiva igra tenisa ili šetnja u prirodi, može doprinijeti istom osjećaju.

Vježbanje može da pruži tijelu olakšanje od stresa dok oponaša efekte stresa, kao što je reakcija bekstva ili borbe, i pomaže vašem tijelu i njegovim sistemima da vježbaju zajedno kroz te efekte. Ovo takođe može dovesti do pozitivnih efekata u vašem tijelu, uključujući kardiovaskularni, digestivni i imuni sistem - pomažući u zaštiti vašeg tijela od štetnih efekata stresa.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

To je meditacija u pokretu. Nakon brze igre reketa, duge šetnje ili trčanja, ili nekoliko krugova u bazenu, često ćete otkriti da ste zaboravili na dnevne iritacije i da ste se koncentrisali samo na pokrete svog tijela.

Kada počnete redovno da oslobađate svoje svakodnevne tenzije kroz kretanje i fizičku aktivnost, možda ćete otkriti da vam ovaj fokus na jedan zadatak, kao i energija i optimizam iz toga, mogu pomoći da ostanete smireni, jasni i fokusirani u svemu što radite.

Redovno vježbanje može povećati samopouzdanje, poboljšati vaše raspoloženje, pomoći vam da se opustite i smanjite simptome blage depresije i anksioznosti. Vježbanje takođe može poboljšati vaš san, koji je često poremećen stresom, depresijom i anksioznošću. Sve ove prednosti vježbanja mogu vam olakšati nivo stresa i dati vam osjećaj komande nad svojim tijelom i životom.

Kako vježbati?

Uspješan program vježbanja počinje sa nekoliko jednostavnih koraka. Konsultujte se sa svojim ljekarom. Ako niste vježbali neko vrijeme ili imate zdravstvenih problema, možda ćete željeti da razgovarate sa svojim ljekarom prije nego što započnete novu rutinu vježbanja.

Hodajte pijre nego što trčite. Postepeno povećavajte nivo svoje kondicije. Uzbuđenje zbog novog programa može dovesti do pretjerivanja, pa čak i do povrede.

Za većinu zdravih odraslih osoba, Ministarstvo zdravlja i socijalnih usluga preporučuje najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta snažne aerobne aktivnosti nedjeljno, ili kombinaciju umjerene i snažne aktivnosti. Primjeri umjerene aerobne aktivnosti uključuju brzo hodanje ili plivanje, a energična aerobna aktivnost može uključivati trčanje ili vožnju bicikla. Veće količine vježbanja će obezbijediti još veće zdravstvene koristi.