Nedjelja, 07.01.2018 | 08:41
IZVOR: vijesti.me

KLIMATSKI EKSTREMI U CRNOJ GORI: Dugotrajne suše, požari i poplave su neminovnost

Ljeta će biti izrazito sušna, a zime sa naglim smjenama sušnih perioda sa jakim kišama, pojavama erozije, bujica i klizišta

Foto: shutterstock

Od 2000. ne postoji godina u Crnoj Gori u kojoj nije zabilježen neki ekstremni klimatski događaj. Dugotrajne suše, požari i poplave neminovnost su sa kojom će se u budućnosti suočiti dio Evrope, u kome se nalazi  Crna Gora.

"Područje Jugoistočne Evrope je, prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), među najranjivijima. Projekcije buduće klime  govore da će biti veoma velikih odstupanja skoro svih klimatskih elemenata od klimatske normale. Biće nastavljen trend porasta temperature, biće sve više toplotnih talasa i dužih sušnih perioda”, kazao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović. 

On je istakao da će ljeta  biti izrazito  sušna sa deficitom padavina, koja će prouzrokovati velike probleme i štete u svim granama privrede (posebno onim koje zavise od raspoloživih vodnih resursa) i  pojavu požara. “Zimski dio godine  je takođe obilježen ekstremnim vrijednostima, intenzivnim padavinama, naglim smjenama sušnih perioda sa jakim kišama, pojavama erozije, bujičnih tokova,poplava  i klizišta". 

On je naveo da je Svjetska meteorološka organizacija proglasila dekadu 2000-2010. dekadom ekstrema. 

"U tom periodu su se praktično desile sve ekstremne meteorološke pojave i na prostoru Crne Gore", kazao je Mitrović. 

Ističe da su vidljiva drastična odstupanja pojedinih vrijednosti na teritoriji Crne Gore. 

"Prije svega, temperatura vazduha konstatno raste, posebno na sjeveru,  gdje su zimi temperature značajno veće nego ranije. Na Žabljaku je porast zimskih temperatura u odnosu na normalu 4,5 stepena.

To je veoma dramatičan porast koji  se odražava na količinu sniježnih padavina, visinu i dužinu trajanja  sniježnog pokrivača. Sve prilike idu u pravcu da će snijega biti sve manje. Važno je istaći da ćemo imati nagle promjene vremena kao posljedice klimatskih promjena, nagli porast ili pad  temperature vazduha, vazdušnog pritiska, jake i intenzivne kišne padavine  i jake  udare vjetra olujne, pa čak i orkanske brzine", kazao je Mitrović.

Veliki problem biće sve duži sušni periodi i sve jači i duži toplotni talasi. Mitrović navodi da će Crna Gora imati deficit padavina po svim parametrima od pet do 10 odsto, a da će se relativna vlažnost vazduha smanjiti od pet do 15 odsto.

"Samim tim, imaćemo problem sa nedostatkom vode, posebno u ljetnjem periodu. Već ove godine imali smo situaciju sa nedostatkom vode u mnogim krajevima, da je nivo  podzemnih voda bio izrazito  smanjen, da su neki bunari u podgoričko-skadarskoj kotlini  prvi put presušili. Potrebno  je naći način da se  viškovi  vode iz zimskog dijela godine akumuliraju za sušni dio godine. O tome treba što prije donositi odluke. Španija je to uradila još u 19. vijeku, a mi smo u sličnoj klimatskoj zoni", kazao je Mitrović. 

Suša, kako je naveo, donosi veliki rizik zbog pojave požara. 

"Crna Gora je specifičan geografski prostor koji u različitim regionima ima i različit rizik od pojave požara. Posebno osjetljivi regioni su Primorski i Centralni. Posebna opasnost je pojava jakog sjevernog vjetra koji pospješuje širenje požara i onemogućava bezbjedno korišćenje protivpožarnih aviona u gašenju požara", kazao je Mitrović.

Teško je uhvatiti se u koštac sa prirodom, a Mitrović smatra da je dodatni problem  u tome što su se današnje generacije udaljile od prirode. 

"Veliko je opterećenje priliv stanovništva u Centralni i Primorski region, koji veoma često prati neplanska gradnja, ne vodeći računa o prirodnom ambijentu i rizicima koje priroda donosi. Kao primjer navešću  nagle urbanizacije i izgradnju zgrada i infrastrukturnih sistema u primorskoj regiji, gdje su sužena i čak eliminisana korita bujičnih i periodičnih vodenih tokova. Kao posljedica toga su česte pojave bujica u Baru, Budvi i Petrovcu koje donose ogromnu količinu materijala. Ako im uzmemo ili pregradimo korito, rijeka će naći drugo", ocijenio je Mitrović.

Čeka nas topla i sušna zima, nešto više padavina u februaru

Prema prognozama Regionalnog centra SMO za Evropu očekuje se topla zima, što znači da su vjerovatni izgledi za temperaturu vazduha iznad normale na Balkanskom poluostrvu, istočnom Mediteranu i dijelovima njegove unutrašnjosti, kao i u sjeveroistočnim dijelovima jugoistočne Evrope. „Nesigurnosti u prognozi padavina su veće nego za temperaturu, ali izgledi ukazuju da će uslovi biti sušniji od prosjeka, prvenstveno u južnim dijelovima Balkanskog poluostrva, duž obala istočnog Mediterana i centralnih i južnih obala Jadranskog mora. Očekuju se i kratkotrajni prodori hladnog vazduha i padavina tokom decembra i januara, kao i nešto većih padavina tokom februara“, navodi se u prognozi.

Nekada je bila jedna poplava u 50 godina, sada su sve češće

Mitrović je naveo da je ranije bilo pravilo da se desi velika poplava jednom u 50 godina. "Sada su  sve učestalije i opasnije, kako u primorskom dijelu Crne Gore u vidu bujičnih tokova, tako i u kontinentalnom dijelu, gdje jake i intenzivne padavine izazivaju nagli porast vodostaja i  plavljenje naselja u dolinama rijeka i na obodu Skadarskog jezera. Svako godišnje doba ima svoje klimatske  ekstreme. Prethodne godine, recimo  od decembra prošle do novembra 2017. Crna Gora je imala deficit padavina koji se kretao između 40 i 60 odsto. Onda se desilo da se za mjesec dana sav taj deficit nadoknadi količinom padavina od nekoliko stotina do 1.400 mililitara, kazao je Mitrović.

2003
Podgorica je imala 100 tropskih dana, što je apsolutni rekord. 

2005
Najveća visina sniježnog pokrivača na Žabljaku, Kolašinu

2007.  
Dva ekstremna toplotna talasa u julu, osam dana preko 40 stepeni (43,2 oboren rekord u PG), 24. avgusta oborene sve maksimalne vrijednosti (u Podgorici 44,8).

2010
Najveća količina padavina na CT, u Nikšiću i u cijeloj CG. Na Cetinju je te godine palo je 5.250 mililitara. Na Crkvicama preko 10.000 milimetara.

2012.
Najveće sniježne padavine na području zetsko-bjelopavlićke kotline, te godine i najveći usovi u svim kanjonskim dolinama. Svi putevi bili su zatvoreni i zavijani u sjevernom regionu.

2011.
Sušna godina

2017.
Poznata po najvećem deficitu padavina. Od decembra 2016. do novembra 2017. imali smo deficit od 40 do 60 odsto u svim gradovima, najniže akumulacije, najniži vodostaj na Skadarskom jezeru. Imali smo šest toplotnih talasa tokom ljeta.

Jedino još nije oboren rekord u minusu - 32 u Rožajama 1985. mada je prošle zime dostazalo skor do minus 30 u januaru. Januar je bio najhladniji od kada se vrše mjerenja.

2017.
Nivo Skadarskog jezera ljetos bio 4,41 metar. Apsolutni minimum ranije bio 4,54

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Nedostatak POLITIČKE VOLJE i NESPOSOBNOST da riješe alarmantni PROBLEM zagađenja u PLJEVLJIMA dokaz MANIPULACIJE JAVNOSTI!

Nedjelja, 16.12.2018 | 12:03

Ekološko društvo ,,Breznica" i Ekološki pokret ,,Ozon" smatraju da je odbijanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju toplane u Pljevljima krunski dokaz manilupacije javnosti sa kratkoročnim i srednjoročnim mjerama, koje su usled nedostatka političke volje i nesposobnosti da riješe alarmantni životni problem aerozagađenja u toj opštini, osmislili Vlada Crne Gore, konkretno resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma i lokalna uprava.

OTKRIVAMO: Kojim SASTOJKOM iz kuhinje možete poboljšati RAST i povratiti ZDRAV IZGLED VAŠE KOSE!

Nedjelja, 16.12.2018 | 11:50

Iako većina žena ovo smatra suludom idejom, pranje kose kafom je odlična metoda za lijepu, sjajnu i zdravu kosu. Jedno istraživanje je pokazalo da kafa može poboljšati sjaj i rast vaše kose. Takođe, ona pomaže da potamnite nijansu svoje kose.

Koliko gajite bliske veze sa ljudima? Ovaj OSJEĆAJ predstavlja ISTI RIZIK od SMRTI kao i PUŠENJE CIGARETA!

Nedjelja, 16.12.2018 | 11:19

Usamljenost povećava rizik od prijevremene smrti za 26 posto, pokazala je studija univerziteta Brigham Young, a objavljena u časopisu Perspectives on Psychological Science.

SNIJEŽNI pokrivač na SJEVERU Crne Gore: Evo gdje je izmjereno NAJVIŠE, a gdje NAJMANJE centimetara SNIJEGA

Nedjelja, 16.12.2018 | 10:52

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega bilo na Žabljaku, gdje je izmjereno 50 centimetra.

CRNA GORA na listi NAJBOLJIH DESTINACIJA za PUTOVANJA u narednoj godini

Nedjelja, 16.12.2018 | 10:44

Crna Gora našla se na listi najboljih destinacija za putovanja u 2019. godini.

Uspješno je počelo PROBNO TESTIRANJE PODMORSKOG KABLA koji energetski povezuje CRNU GORU i ITALIJU

Nedjelja, 16.12.2018 | 10:16

Probno testiranje projekta energetskog povezivanja Crne Gore i Italije, uspješno je započeto. 

ABA LIGA: Budućnost VOLI gostuje Ciboni i traži novu POBJEDU u nizu

Nedjelja, 16.12.2018 | 09:51

Košarkaši Budućnosti Volija nastavljaju takmičenje u ABA ligi.

Sa ovim se svakodnevno KUPATE, a i ne znate koliko je OPASNO: Kada ovo pročitate, SVE ĆE VAM BITI JASNO

Nedjelja, 16.12.2018 | 09:30

Kad uskočite pod tuš jedina želja je da se osjećate svježe i čisto nakon njega. Zar ne? Najveći brolj ljudi se oslanja na sunđer za tuširanje, lufu, a neki na staru dobru metodu - sapun ili malo kupke u ruke i trljaj. Ako ste zavisnici od lufe, trebalo bi da ponovo razmislite koliko ste čisti poslije tuširanja.

Srušio se MEDICINSKI HELIKOPTER sa 4 osobe, sumnja se da su SVI POGINULI!

Nedjelja, 16.12.2018 | 09:23

U planinskoj oblasti u blizini Porta, drugog najvećeg grada u Portugalu, srušio se helikopter sa četiri osobe, a strahuje se da su svi poginuli.

Cecin sin nastavlja se POBJEDAMA u ringu: Veljko Ražnatović upisao TRIJUMF protiv Francuza u BUDVI

Nedjelja, 16.12.2018 | 09:20

Srpski bokser Veljko Ražnatović zabilježio je petu pobjedu u profi ringu pošto je bio bolji od Francuza Ibrahima Traorea. Srbin je slavio poslije 6 rundi jednoglasnom odlukom sudija.