Ponedjeljak, 01.07.2019 | 17:19
IZVOR: b92

Evropa doživljava REKORDNI toplotni talas: Evo šta sve vrućina radi ljudskom tijelu i kako se ZAŠTITITI

Evropa doživljava rekordni toplotni talas. Na hiljade njih širom planete umire od raznih bolesti uzrokovanih vrućinom.




Foto: Ilustracija, WTOP.com

Žestoki toplotni talas koji je zahvatio veći dio Zapadne Evrope prizvao je uspomene na ljeto 2003. godine, kada je na kontinentu umrlo na desetine hiljada ljudi. 

Veoma vreli periodi nisu neuobičajeni u Evropi, ali se rijetko pojavljuju ovoliko rano tokom ljeta. Hitna pomoć je u stalnom stanju pripravnosti kako bi se izborila sa tekućim izazovima. 

Ali velike vrućine nisu pogodile samo Evropu - više od 100 ljudi umrlo je u Biharu u sjevernoj Indiji, gdje su temperature prošle nedjelje prešle 50. podeok. 

Kako, dakle, toplotni talasi ubijaju i šta možemo da uradimo da se zaštitimo od dugih perioda visokih temperatura?

Ko je ugrožen

Broj ljudi izloženih ekstremnim vrućinama značajno se povećao u 21. vijeku. 

Između 2000. i 2016. godine, broj ljudi izloženih jakim toplotnim talasima povećao se za oko 125 miliona, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). 

U ovom periodu desio se veliki broj ekstremnih slučajeva, uključujući jedan 2003. godine, kada je od posljedica vrućine u Evropi stradalo 70.000 ljudi, i drugi 2010. godine, kada je došlo do 56.000 smrti tokom 44-dnevnog toplotnog talasa u Ruskoj Federaciji (podaci SZO-a). 

"Starije osobe, bebe i djeca, trudnice, fizički i radnici koji rade na otvorenom, sportisti i siromašni skloniji su tome da više pate od vrućina", prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. 

Stariji, trudnice i djeca ugroženi su zato što im je imuni sistem slabiji. 

Oni koji vrijeme provode napolju, na primjer radnici na farmama i oni bez prave zaštite, neuporedivo su izloženiji suncu. Veći fizički napor zagrijeva tijelo, što ugroženima čini i one koji učestvuju u sportskim aktivnostima.

Vrućina i tijelo

Kao toplokrvnoj vrsti, naša tijela se žestoko bore da održe unutrašnju temperaturu negdje oko 37 stepeni Celzijusa. 

Kad se temperatura iz okruženja poveća, tijelo pokušava da otpusti toplotu. 

"Ako se temperatura oko nas zadrži na duži period negdje oko zdrave unutrašnje temperature naših tijela, to onda postaje opasno", kaže doktor Davron Mukhamediev, koordinator zdravlja za region Evrope pri Međunarodnoj federaciji Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (ICRF). 

Vrućina tjera srce da pumpa više krvi ka površini kože, odakle se toplota ispušta u vazduh. To je razlog zbog kog koža nekih ljudi izgleda crvenkasto u vrelim okruženjima.

Simptomi toplotnog udara 

1.Glavobolja, nesvjestica i nelagoda 

2.Nemir i zbunjenost 

3.Vrela, zarumenjena i suva koža 

4.Ubrzano pogoršavanje stepena reakcija 

5.Ubrzani ili jak puls 

6.Tjelesna temperatura iznad 40 stepeni Celzijusa 

Znojenje

Mi se mnogo i znojimo. Isparavanje za posljedicu ima hlađenje, ali efikasnost ovog mehanizma značajno se smanjuje ukoliko je temperatura okruženja ista kao temperatura kože ili je veća od nje. 

"Temperature od preko 37 stepeni su posebno . Čak i u danima kad je temperatura iznad 30 stepeni Celzijusa, trebalo bi da preduzmemo mere da smanjimo izloženost vrućini. Vlažnost takođe igra veliku ulogu, jer kad je vlažnost vazduha velika, ljudima je teže da se znoje i ohlade", kaže Mukhamadiev. 

Reakcije na ekstremnu vrućinu uključuju simptome kao što su nesvjestica, glavobolja i gubljenje svijesti. 

"Brzi skokovi u akumulisanoj vrućini zbog izloženosti uslovima toplijim od prosječnih narušava tjelesnu sposobnost da reguliše temperaturu i za posljedicu može da ima čitav niz bolesti, uključujući grčeve od vrućine, iscrpljenost, toplotni udar i hipertermiju", kaže SZO.

Posljedice po zdravlje

Prvobitna izloženost može da izazove i oticanje i kožni osip. 

"Kako se naša tijela više trude, krvni sudovi se šire i produžavaju, i tečnost može da ističe kroz njihove zidove. Zna se da to izaziva toplotni edem ili otekla stopala, gležnjeve i noge, kao što se to dešava nekima od nas", kaže britanska vladina agencija Javno zdravlje Engleske. 

Mješavina gubitka tečnosti od znojenja u sadejstvu sa nižim krvnim pritiskom može da dovede do ozbiljnijih problema.

Srčani udari

Ako je osoba izložena vrelini na duži vremenski period, povećavaju se šanse za smrtonosne srčane udare. 

"Znojenje vodi do dehidracije, što smanjuje količinu krvi. Zbog toga srca pumpa jače kako bi cirkulisalo smanjenu količinu krvi po tijelu", kaže Toni Stabs. On je izvršni direktor Australijske fondacije za srce. 

"Za ljude sa srčanim oboljenjima i one sklone srčanom udaru, ove promjene mogu da preopterete srce i završe se srčanim zastojem", dodaje on.

Toplotni udar

Jedna od posljedica visokih temperatura može biti srčani udar.

Pored toga što negativno utiče na kardio-vaskularni sistem, izloženost visokim temperaturama u dužem vremenskom periodu može da izazove i toplotni udar, koji zahtijeva momentalnu medicinsku intervenciju. 

Toplotni udar izaziva otkazivanje hipotalamusa, predjela mozga koji kontroliše tjelesne funkcije kao što su znojenje. 

Nacionalna zdravstvena služba, tijelo koje nadgleda sve zdravstvene službe u Velikoj Britaniji, kaže: "Toplotni udari nastaju ako tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, sprečavajući da ćelije i tjelesni sistemi funkcionišu normalno." 

Kad hipotalamus otkaže, on nam oduzima našu sposobnost znojenja i stoga kontrolisanja tjelesne temperature. 

"Oni kojima se to desi mogu da iskuse ubrzano disanje, glavobolju, letargiju, zbunjenost ili čak gubitak svijesti. Ukoliko im se ne ukaže hitna pomoć, to može da se završi otkazivanjem više organa i smrću", kaže NZS.

Smrt

Što češće osvježavanje vodom je veoma važno.

Svake godine hiljade ljudi iz zemalja od Indonezije do Meksika umire zbog zdravstvenih problema izazvanih vrućinom. 

"Ljudi mogu da umru za nekoliko sati ukoliko je spoljna temperatura viša od 38-42 stepeni Celzijusa sa visokom vlažnošću, kad tijelo ne može da se privikne na te uslove", kaže Mukhmadiev. 

Smanjenje količine vremena provedenog u aktivnostima napolju, unošenje vode i pravljenje čestih odmora može da pomogne da se tijelo brzo oporavi. 

"Smrt i hospitalizacija od vrućine može da se desi ekstremno brzo (istog dana) ili da ima odloženo dejstvo (nekoliko dana kasnije) i za posljedici ima ubrzanu smrt ili bolest kod već od ranije narušenog zdravlja, naročito u prvim danima toplotnog talasa", kaže SZO.

Kako izaći na kraj s toplotnim talasom

• Izbjegavajte vrućinu: klonite se sunca i ne izlazite između 11 prepodne i 3 popodne (najtoplije doba dana) ako ste osjetljivi na dejstvo vrućine. 

• Hladite prostorije koristeći roletne ili reflektujući materijal na prozorima. 

• Tuširajte se hladnom vodom ili pravite hladne kupke i prskajte se hladnom vodom. 

• Pijte mnogo tečnosti i izbjegavajte pretjerani unos alkohola - voda, mlijeko sa malo masnoće, čaj i kafa su dobre opcije. 

• Nosite vrećastu odjeću koja vas hladi, kape i sunčane naočare ako ste napolju. 

• Provjeravajte prijatelje, rodbinu i komšije koji su možda manje sposobni da se staraju o samima sebi. 

Otpornost

Destruktivni potencijal toplotnih talasa dobro je dokumentovan i mnogi gradovi i zajednice počeli su da razvijaju akcione planove. 

Ali čini se da bi i ljudsko tijelo moglo da radi na rješenju. 

Tim istraživača sa Univerziteta u Harvardu proučavao je smrti uzrokovane vrućinom u 105 američkih gradova između 1987. i 2005. godine i zaključio da je rizik od smrti od vrućine u značajnoj mjeri opao. 

"Stanovništvo je vremenom postalo otpornije na vrućinu", zaključili su autori. 

Ali rizici još nisu u potpunosti nestali. 

"Povećanje prosječnih temperatura za 2,8 stepena Celzijusa dovešće do dodatnih 1.907 smrti po ljetu u svim gradovima", upozorila je studija.

Bolje spriječiti nego liječiti

Koristeći zdrav razum, čovjek može da umanji zdravstvene rizike uzrokovane vrućinom. 

"Uopšteno gledano, ne preporučuje se da se ostanete napolju više od dva do tri sata na veoma visokim temperaturama. Važno je često praviti odmore u hladu, naročito između 10 prepodne i 5 popodne", kaže Mukhamadiev. 

"Pazite na sebe, porodicu i komšije. Telefonski poziv ili kucanje na vrata mogu da spasu život." 

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Članovima Beogradskog sindikata zabranjen ulazak u Crnu Goru?

Subota, 22.02.2020 | 19:42

Članovima grupe Beogradski sindikat danas je zabranjen ulazak u Crnu Goru, potvrđeno je CdM-u nezvanično iz policije.  

Mitropolija: "Poreska uprava dezinformiše javnost u okviru hajke koja se vodi protiv Crkve"

Subota, 22.02.2020 | 19:12

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša je iznio čitav niz neprovjerenih i neutvrđenih podataka, saopštili su danas iz Mitropolije crnogorsko-primorske, ističući da su se njihovi predstavnici odazvali pozivu Poreske uprave radi utvrđivanja tačnog stanja u vezi sa poreskim obavezama i da problem nije nastao zbog neodgovornosti MCP i sveštenstva, nego zbog tehničke nemogućnosti Poreske uprave da utvrđuje poreske obaveze za sveštena lica i vjerske službenike.  

Riječ je o rekordnom POKLONU: Ženama iz Budve po 200 EURA za 8. mart

Nedjelja, 23.02.2020 | 09:15

Odlukom gradonačelnika Marka Bata Carevića, sve pripadnice ljepšeg pola u administraciji Opštine Budve dobiće po 200 eura za Dan žena - 8. mart, što je za 50 eura manje od mjesečne zarade trećine zaposlenih u Crnoj Gori.  

NEPROCJENJIVO: Naučnici u ledu Sibira pronašli PTICU staru 46.000 GODINA

Subota, 22.02.2020 | 20:32

Otkriće ptice ocjenjeno je kao "neprocjenjivo“ jer omogućava pronalaženje DNK i povremeno RNK, nukleinskih kiselina prisutnih u svim živim organizmima.

Danas je SVETI HARALAMPIJE: Dijete će vam biti srećno čitavog života ako mu se baš ovo desi

Nedjelja, 23.02.2020 | 08:45

SPC i njeni vjernici danas obilježavaju dan posvećen Svetom sveštenomučeniku Haralampiju, poznatom u narodu i kao "gospodar svih bolesti", jednom od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.  

VIDEO: Izraz lica tek rođene bebe koja osvaja svijet: Najslađe namršteno lice

Nedjelja, 23.02.2020 | 17:04

Izraz lica tek rođene bebe osvojio internet..

ATP turnir: Cicipas odbranio trofej u Marseju, sljedeći rival Đoković

Nedjelja, 23.02.2020 | 16:26

Stefanos Cicipas odbranio je titulu na turniru u Marseju.

Kobs pred meč sa Francuskom: "Nadam se da ćemo biti na visokom nivou i pokušaćemo da pobijedimo"

Nedjelja, 23.02.2020 | 16:19

Najbolji crnogorski košarkaši gostuju sjutra od 18 i 45 selekciji Francuske u drugom kolu grupe G kvalifikacija za Eurobasket 2021.

Podgorica: Gori deponija na Vrelima Ribničkim

Nedjelja, 23.02.2020 | 16:03

Ogroman dim izbio je danas u neposrednoj blizini deponije na Vrelima Robničkim u Podgorici.

Građani iz Čajniča krenuli na litiju: Spriječen im ulazak u Crnu Goru

Nedjelja, 23.02.2020 | 15:54

Kordon policije policije raspoređen je na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine, u pograničnom selu Metaljka, kako bi spriječio ulazak građana koji su jutros iz Čajniča pješke krenuli na litiju u Pljevlja.

Đoković o povredi Federera: "Rodžer je Rodžer. Potreban je tenisu"

Nedjelja, 23.02.2020 | 15:35

Najbolji teniser Novak Đoković prokomentarisao je povredu Rodžera Federera, koja će ga odaljiti sa terena do sezone na travi.

Predsjednik Kine: Epidemija virusa je najozbiljnija zdravstvena kriza od 1949. godine

Nedjelja, 23.02.2020 | 15:25

Epidemija koronavirusa najozbiljnija je zdravstvena kriza koja je pogodila Kinu od uspostavljanja komunističkog režima 1949. godine, izjavio je kineski predsjednik Si Đinping.

Ovako se bolest razvija od organa do organa: Šta koronavirus tačno radi TIJELU?

Nedjelja, 23.02.2020 | 14:36

Vodeći epidemiolog iz Hong Konga upozorava da se čak 60 odsto svjetske populacije može zaraziti ukoliko se širenje virusa ne obuzda.

Priča koja slama srce: Pas se iznenada strašno UGOJIO, razlog je jako TUŽAN

Nedjelja, 23.02.2020 | 14:06

Kroz nekoliko meseci dogurao je do čak 24 kilograma, a problem nisu bili hormoni.  

Poginuo Med Majk, pokušavajući da dokaže da je Zemlja RAVNA PLOČA

Nedjelja, 23.02.2020 | 13:41

Majk Hjuz, poznatiji kao Med Majk, poginuo je kada se srušila raketa koju je napravio sam. Majk je ovim eksperimentom pokušavao da dokaže da je Zemlja ravna.