Utorak, 12.11.2019 | 08:58
IZVOR: BBC news na srpskom

Špijuni na Balkanu: "Države i carstva dolaze i prolaze, ali špijunaža ostaje"

Protjerivanje ruskih diplomata i pojedinaca osumnjičenih za špijuniranje uzelo je maha u brojnim evropskim zemljama, a kako se bori Balkan?




Foto: BBC.co.uk

Od vremena kada je Jugosloven Duško Popov, dvostruki agent, ljubitelj brzih automobila i lijepih žena, harao Evropom i inspirisao Jana Fleminga da osmisli Džejmsa Bonda, promijenilo se gotovo sve – osim same špijunaže.

Metodi i tehnike su napredovali, ali agenti širom svijeta su i dalje aktivni po stranim zemljama i daju sve od sebe da ne budu uhvaćeni.

Ipak, niko nije kao legendarni agent 007, a malo ih je i kao Popov.

Sve su češće na meti istražnih organa širom Evrope, pa i na Balkanu, pojedinci koji se sumnjiče da “rade za Moskvu”.

“Toga je bilo i biće. Države i carstva dolaze i prolaze, ali špijunaža ostaje”, ocjenjuje za BBC na srpskom novinar Vremena Miloš Vasić.

Šta se sad dogodilo?

Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske zatražilo je krajem oktobra od ruskog ambasadora u Sofiji da opozove diplomatu optuženog za špijunažu i deportuje ga za Rusiju.

Dan ranije, 28. oktobra, Poljska bezbjednosna agencija saopštila je da je uhapšen jedan službenik Ministarstva odbrane zbog sumnje da je špijunirao za Ruse.

Bugarska, najbliži saveznik Moskve tokom Hladnog rata, pristupila je Evropskoj uniji i NATO-u u posljednjih 15 godina, ali je i dalje gotovo u potpunosti zavisna od ruskih energenata, prenosi agencija Rojters.

Zahtjevu Ministarstva spoljnih poslova prethodilo je saopštenje bugarskog tužilaštva koje je vodilo istragu o ovom diplomati, prvom sekretaru u ambasadi Rusije u Sofiji.

Od septembra 2018. godine, ovaj diplomata je imao redovne sastanke s Bugarima, uključujući visokog zvaničnika koji ima pristup povjerljivim podacima o Bugarskoj, EU i NATO, a nudio im je nadoknadu u zamjenu za informacije, tvrdi tužilaštvo.

Slično se dogodilo i mjesec i po dana ranije, kada je bugarski tužilac optužio Nikolaja Malinova, čelnika jedne proruske nevladine organizacije, da je radio u interesu Moskve.

Zvaničnici Rusije nisu komentarisali ove slučajeve.

Malinov je, međutim, početkom novembra u Moskvi primio nagradu – od ruskog predsjednika Vladimira Putina lično – “za doprinos u saradnji dvije zemlje”, prenijela je agencija Blumberg.

Meka špijunaža

“Meka špijunaža” sve je važniji segment ruskih obavještajnih aktivnosti, ističe za BBC Gžegorž Kuzinski, ekspert poljske nevladine organizacije Varšavski institut.

“Ova strategija ne uključuje prikrivene diplomate, koji su obično pod budnim okom lokalnih kontraobavještajaca, već podrazumijeva angažovanje uticajnih agenata – koji nekada svojevoljno, nekad jer su izmanipulisani, a nekada i nesvjesno, rade za interese stranih država”, objašnjava Kuzinski.

Rusija širi uticaj u inostranstvu koristeći rusofilske krugove – kao i pokretanje biznisa i medijske projekte, navodi Kuzinski, autor publikacije Ruski hibridni rat na Zapadnom Balkanu.

“Ruski oligarsi bliski Kremlju često finansiraju ovakve poteze”, ističe.

Na taj način, Moskva obezbjeđuje veći stepen bezbjednosti, jer je lokalnim vlastima teže da otkriju ovakve aktivnosti.

“Lakše je osuditi klasičnog špijuna za konkretno krivično djelo, nego dokazati maliciozne postupke novinara ili aktivista civilnog sektora”, podvlači Kuzinski.

Zašto im je Balkan važan?

Ruski agenti pojačali su aktivnosti na Balkanu poslije 2014. godine, ocjenjuje Kuzinski.

“Danas je Balkan prvo i osnovno bojno polje između Rusije i Zapada”, ističe.

SAD su, podsjeća, postigle uspjeh u Crnoj Gori, kada su tamošnje vlasti nedavno naredile protjerivanje i hapšenje grupe ruskih špijuna.

“U Sofiji je Moskva sve jača, jer nacionalistička i socijalistička opozicija zemlje kao i vladajuća stranka GERB ne kriju proruske simpatije”, dodaje poljski analitičar.

Turska i Kina ulaze u region pretežno kroz ekonomska ulaganja.

“U odmjeravanju snaga, čini se da Peking i Ankara igraju u istom timu sa Rusijom”, ocjenjuje.

Nedavno odbijanje EU da otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom učinilo je Ameriku jedinim efikasnim zapadnim akterom u regionu, smatra Kuzinski.

“Ako Zapad ne želi da izgubi ovaj dio Evrope – kojeg je još Vinston Čerčil smatrao strateški ključnim kada su saveznici razgovarali o mjestu invazije – mora čvrsto da se odupire ruskom, kao i kineskom i turskom uticaju”, napominje on.

Gdje su uporišta ruskih agenata na Balkanu?

Srbija i Republika Srpska smatraju se se vitalnim balkanskim metama za ruske obavještajne operacije, ističe ovaj analitičar.

“Beograd je dom neformalnog sjedišta ruske civilne obavještajne agencije koja stoji iza obavještajnih operacija u susjednim zemljama”.

On smatra da Moskvi ide na ruku prećutno odobravanje srpskih vlasti i prorusko raspoloženje dijela lokalnih vlasti.

“Naravno, u nastojanju da održi takvo stanje, Rusija dodatno podstiče anti-zapadne staovove u Beogradu, temeljeći svoj narativ na padu Jugoslavije, vazdušnim napadima na Srbiju (1999. godine), gubitkom Kosova i otcepljenjem Crne Gore”, navodi Kuzinski.

Druga ključna zemlja za Rusiju na Balkanu je Bugarska, napominje on.

“Što je još važnije, ona (Bugarska) je članica i NATO-a i Evropske unije. Tamo je smješteno sjedište Ruske vojne obavještajne agencije”, tvrdi Kuzinski, dodajući da se odatle koordiniraju aktivnosti Moskve u regionu.

Ove navode nije bilo moguće provjeriti iz drugih izvora.

Šta rade ovdje?

Novinar Vremena Miloš Vasić ističe da “Rusija pod Putinom obnavlja svoju imperijalnu veličinu i tu je špijunaža potpuno neodvojiva”.

Vasić kao primjere navodi pokušaje uticaja na razne unutrašnje politike, prikupljanje, ali još više plasiranje informacija.

“Što bi rekao Matija Bećković, u spisak tužnih stvari spadaju i državne tajne malih naroda”, kaže on.

Vasić ironično poručuje da strani agenti velikih sila nemaju mnogo toga da saznaju u državama poput balkanskih.

“Ne znam šta će da prošpijaju, njima je mnogo više stalo da utiču. Taj uticaj se mogao vidjeti u Makedoniji, kao i u Crnoj Gori – u toj krajnje nezgrapnoj i musavoj operaciji zvanoj državni udar”, ističe Vasić.

Državni udar sa 13 osoba

Proljetos je pred sudom u Podgorici završeno takozvano “suđenje vijeka” za aferu državni udar.

Trinaest osoba osuđeno je na višegodišnje kazne zatvora za “pokušaj da u državnom udaru sruše crnogorsku vlast na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine”.

Na višegodišnje kazne zatvora osuđeni su lideri crnogorske opozicije Andrija Mandić i Milan Knežević , još jedan crnogorski državljanin, osmoro Srba, kao i dvojica Rusa – pripadnici obavještajne službe GRU.

Ruski državljanin Eduard Šišmakov osuđen je na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora za pomaganje i stvaranje kriminalne organizacije.

Šišmakov i Popov se, koliko je poznato, ne nalaze u crnogorskom zatvoru, jer su Balkan napustili desetak dana poslije izbora 2016.

U to vrijeme, u posjeti Beogradu bio je ruski sekretar Saveta za bezbjednost Nikolaj Patrušev.

Britanski Gardijan je ubrzo objavio da je Beograd tiho protjerao grupu ruskih državljana osumnjičenih da su umiješani u pokušaj puča u Crnoj Gori, citirajući neimenovane izvore da je uslijedilo izvinjenje Patruševa zbog “ruskih nacionalista koji su namjeravali da ubiju crnogorskog premijera.”

“Radi se o klasičnoj provokaciji sa ciljem da se svjesno šire lažne informacije,” reagovala je Marija Zaharova, predstavnica za štampu ruskog Ministarstva inostranih poslova.

Moskva, Sobranje, Lazanski

Samo nekoliko mjeseci kasnije, u aprilu 2017. demonstranti su upali u zgradu makedonskog parlamenta, protiveći se izboru Talata Džaferija iz Demokratske unije Albanaca za predsjednika Sobranja.

Došlo je do sukoba u kojima je povrijeđeno nekoliko članova stranke Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zorana Zaeva i on lično.

“Ruski uticaj već se osjeća preko povećanog kadrovskog prisustva i izjava ruskog ministra za spoljne poslove, kao i preko aktivnosti Ambasade Rusije u zemlji”, rekao je tada Zaev u intervjuu za Juronjuz.

Zaev je kasnije kao premijer Sjeverenu Makedoniju okrenuo evropskim i NATO integracijama, a zaslužan je i za postizanje dogovora oko imena sa Grčkom koje je skoro 30 godina kočilo Skoplje na putu ka Briselu.

U upadu u Sobranje učestvovao je bivši savjetnik za bezbjednost u Ambasadi Srbije u Skoplju i oficir Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Goran Živaljević.

Živaljević je dugogodišnji obavještajac, a od januara 2003. do marta 2004. bio je i zamjenik direktora BIA. Od 2005. je u diplomatskoj službi.

On je selfijem ovekovječio svoje prisustvo u makedonskom parlamentu, prenio je Krik.

Krik je, pozivajući se na dokumente makedonskih obavještajaca, objavili da je u Sobranju tada bio i predsjednik Demokratske partije Srba Ivan Stoilković, koji je navodno imao česte susrete sa ruskim diplomatama, kao i i poslanik SNS-a i novinar Miroslav Lazanski.

Lazanski je sada na poziciji ambasadora Srbije u Moskvi.

Diplomate sklone obavještajnom radu nisu rijetke na ovim prostorima.

Rade Bulatović je na mjesto šefa BIA 2004. došao poslije višegodišnjeg iskustva u diplomatiji.

Tom pozivu se vratio ubrzo poslije smjene u BIA 2008. godine i doskoro je obavljao dužnost ambasadora Srbije u Ukrajini.

I Nebojši Rodiću, prvom čovjeku BIA u periodu od 2012. do 2013. godine, sada teče drugi ambasadorski mandat.

Sa mjesta predstavnika zvaničnog Beograda u Azerbejdžanu 2018. premješten je na poziciju ambasadora Srbije u Beču.

Ko su diplomate, a ko špijuni?

Isprepletanost diplomatije i obavještajnog rada objasnio je profesor Entoni Glis, direktor Centra za bezbjednosne i obavještajne studije pri Univerzitetu u Bakingemu.

“U svakoj ambasadi na svijetu ima špijuna”, rekao je Glis za BBC kada je britanska premijerka Tereza Mej 25 protjeranih ruskih diplomata nazvala “prikrivenim špijunima”.

Pošto sve države to rade, postoji “nepisano pravilo” da se ne zaviruje previše u ono što se dešava unutar ambasada, objašnjavao je Glis.

Taj prećutni sporazum, ipak, ima granice i prestaje da važi kada dođe do očiglednog kršenja zakona.

“Zato je trovanje bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke toliki problem”, kaže profesor Glis.

Vasić kaže da se “iskusne države jako dobro trude da obične diplomate budu van kontakta sa obavještajnim radnicima.”

“Između njih se vjerovatno dobro zna ko je ko, ali oni o tome ne pričaju”, ističe novinar Vremena.

Sličnog stava je i Glis, koji kaže da se “špijuniranjem se, u stvari, bave agenti koji to rade za novac, zato što su ucijenjeni ili iz ideoloških razloga.”

“Obavještajci u ambasadama upravljaju tim agentima. Tako ne moraju sami da prljaju ruke,” kaže profesor.

Špijun Čedo

Agenti Bezbjednosne informativne agencije (BIA) su 2. septembra 2016. u Beogradu uhapsili 57-godišnjeg muškarca pod sumnjom da se radi o “hrvatskom špijunu”, koji ima srpsko i hravtsko državljanstvo.

Narednog dana, tadašnji hrvatski premijer Tihomir Orešković izjavio je da, prema informacijama tamošnje Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), ta osoba nije hrvatski špijun.

Ekspeditivnu akciju hapšenja pratilo je i munjevito suđenje – četiri dana kasnije, je Viši sud u Beogradu saopštio je da je uhapšeni Čedo Čolović priznao da je radio za hrvatsku obavještajnu službu.

Osuđen je na tri godine zatvora, i kazna je nedavno istekla.

Julija i Sergej Skripalj bili su centralni dio najveće špijunske afere u Evropi u posljednjih nekoliko godina. Ovo dvoje bivših ruskih obavještajaca otrovani su u martu 2018. nervnim gasom novičok u Solsberiju, a britanske vlasti su za to optužile ruske.

Šta se dešava sa protjeranim ruskim agentima?

“Ništa. Dobiće ukor razrednog starješine, ako je nešto zabrljao pa su ga uhvatili njegovo krivicom”, satirično poručuje Vasić.

“Nastavlja karijeru, ali ne više u inostranstvu, jer je provaljen. Vjerovatno će ostati u Ministarstvu spoljnih poslova – centrali SVR (spoljne obavještajne službe), ali za nekim pisaćim stolom”, zaključuje on.

Odjeci afere Skripalj

Nakon prošlogodišnjeg napada na bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja u Solsberiju, za koji Velika Britanija sumnjiči Moskvu, do marta ove godine više od 25 zemalja je protjeralo ruske diplomate.

Na drugoj strani, ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je samo tokom 2018. u Rusiji otkiveno više od 600 stranih špijuna.

“Nismo dostigli nivo Hladnog rata. kad su protjerivane na desetine špijuna, ali ne bi me iznenadilo da dođe do toga”, ističe Vasić.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

"Presrećan sam, ovo nam je PRVO dijete": HEROJSKI potez - Branko sam PORODIO ženu!

Utorak, 10.12.2019 | 20:08

Branko Pendić (29) jutros je porodio svoju suprugu Suzanu Krstić Pendić (29) u njihovom domu u Kragujevcu.

Nije sve tako STRAŠNO: 3 znaka za koje će ova nedjelja biti vrlo TEŠKA

Utorak, 10.12.2019 | 20:06

Iako će ova nedjelja biti vrlo teška za neke horoskopske znake jedno morate da znate: nije sve tako strašno!

Sve je spremno za Lovćenski planinarski maraton: Trasirana staza duga 67 km

Utorak, 10.12.2019 | 19:52

Nacionalni park Lovćen je u saradnji sa planinarskim klubom Kapetan Angel prethodnih dana čistio postojeće i trasirao novu stazu dugu 67 kilometara za 9. izdanje Lovćenskog planinarskog maratona “Lovćen trail 2020”, koji će se održati 23. maja 2020. godine sa startom i ciljem na Ivanovim koritima.

U Podgorici NESTALA Dejana Karadžić, porodica moli za POMOĆ!

Utorak, 10.12.2019 | 19:43

Nestala Dejana Karadžić.

Nobelova nagrada za KNJIŽEVNOST Handkeu uručena uz PROTESTE i bojkot

Utorak, 10.12.2019 | 19:39

U Koncertnoj dvorani u Stokholmu svečano su uručene Nobelove nagrade. Među dobitnicima su Peter Handke i Olga Tokarčuk, kojima je švedski kralj Gustav uručio Nobelovu nagradu za književnost.

Da li će Ginisov rekord biti OBOREN? Prodaje se NAJVEĆA kolekcija VISKIJA na svijetu

Utorak, 10.12.2019 | 19:37

Na aukciji će se prodavati 3.900 flaša koje je sakupio privatni kolekcionar iz Kolorada.

Njihove kuće su u POPLAVAMA uništene: Ljudima iz NIKŠIĆKIH naselja uručene GARSONJERE

Utorak, 10.12.2019 | 19:25

Juče su Nikoliću i Delibašiću Crveni krst Crne Gore i nikšićka organizacija uručili dio pokućstva.

Katarina Grujić o ljubavnim NEUSPJESIMA: "Opametila sam se i sada PRVO pitam mamu i tatu za SAVJET"

Utorak, 10.12.2019 | 19:19

Katarina Grujić ponovo je sama. Mlada pop-folk zvijezda raskinula je vezu sa biznismenom iz Tuzle, a od medija ne krije da su je bivši partneri razočarali, varali i da joj nijedan nije kupovao poklone.

Nesvakidašnji trend: Kupovina KUĆA u Italiji za samo JEDAN EURO

Utorak, 10.12.2019 | 18:59

U Italiji je sve više gradova u kojima je moguće kupiti kuću za samo jedan euro.

Istraživanja pokazuju: Šta izbor "krznenog prijatelja" znači za DIJETE

Utorak, 10.12.2019 | 18:23

Psiholozi kažu da izbor kućnog ljubimca dosta govori o ljudima, a istovremeno životinje u velikoj mjeri mogu da utiču kreativne potencijale vlasnika i popunjavaju emotivne praznine.