„Predavao sam u monaškoj školi u Ostrogu gdje je bio i srpski patrijarh Irinej, tada je bio sveštenik. Imali smo prilike da brojimo novac, prihod na ćivot Svetog Vasilija. Prihod od Svetog Vasilije godišnje izlazi na 50 miliona".

Foto: rtcg.me

U Crnoj Gori lako moglo doći do građanskog rata ako odredbe zakona o slobodi vjeroispovijesti ne bi bile primijenjene, ocijenio je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo i dodao da ne vjeruje da će doći do toga.

Komentarišući Zakon kojim se imovina vjerskih zajednica iz perioda prije 1918. Godine, vraća državi, Mihailo je rekao da se ta imovina ne bi vraćala „da ne misle tu imovinu da daju na korišćenje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

„Od 600 crkava i manastira mi nemamo nijednu, ni u jednom gradu. Sve je okupirala srpska crkva, kojoj i nije stalo do crkava i manastira, već da smijeni  vlasti u Crnoj Gori, kako bi ponovo došla do referendum i Crnu Goru vratila u krilo srpske države“, kazao je Mihailo u emisiji „Bujica“ zagrebačke Televizije Z1.

Na pitanje kuda odlazi novac Srpske pravoslavne crkve iz Crne Gore, da li je korišćen za finansiranje ratova 90-ih i skrivanje ratnih zločinaca, Mihailo je odgovorio da je prihode iz crkava i manastira u Crnoj Gori uzimala SPC.

„Predavao sam u monaškoj školi u Ostrogu gdje je bio i srpski patrijarh Irinej, tada je bio sveštenik. Imali smo prilike da brojimo novac, prihod na ćivot Svetog Vasilija. Prihod od Svetog Vasilije godišnje izlazi na 50 miliona. Ove prihode naročito iz Ostroga je uzimala SPC, tu je bilo prihoda i u naturi i nakitu. Prihod u naturi se transportovao u Bosni, to se radilo i prije“, naveo je Mihailo.

On je kazao da ne zna lično da li su se krili ratni zločinci u Ostrogu, ali je čuo od drugih sveštenika da je ljude koji su učestvovali u ratu, „takve ljude“ je ispovijedao sveštenik u Cetinjskom manastiru.

ČITAJTE JOŠ --- Irinej: Neka budu Crnogorci ili ostalo što žele, ali neka ne progone Srbe, posebno srpske svetinje

Mihailo smatra da su Srbi  „remetilački faktor mira na Balkanu i zamolio „da se taj narod spusti na zemlju jer nema više Velike Srbije iz vremena cara Dušana“.

Komentarišući ponašanje poslanika tokom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini krajem decembra, Mihailo je kazao da je toga tu bilo uvijek.

„To su u stvari ljudi iz Crne Gore, ljudi sa dvije kape. Ustaju protiv crnogorske vlasti, da uzmu državu i stave je u naručje srpskoj državi I SPC. To se neće dogoditi. Ako to neki želi da uradi, ne odlučuju tu samo Crnogorci, tu su i građani muslimanske vjeroispovijesti, Hrvati…“, poručio je Mihailo.

Mihailo je kazao da za SPC Crna Gora nije država, već srpska pokrajina, a Crnogorci su Srbi, „ali tu su se prevarili“.

On je osporio i nedavnu proslavu 800. godišnjice autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, rekavši da to nije istina.

„To su neistine. Srpska pravoslavna crkva postoji, postoje i verujući ljudi, ali bez tomosa, koga nema do Berlinskog kongresa. Kasnije je dobila drugi tomos i prisajedinila Crnu Goru i ostale pravoslavne crkve u jednu i za to je platila carigradskom patrijarhu milion i po zlatnih švajcarskih franaka“, rekao je Mihailo.

Podsjetio je da je Crna Gora prošla kroz četiri dinastije (Vojislavljevići, Balšići, Crnojevići, Petrovići), to Srbi znaju i ne mogu ništa učiniti.

Komentarišući izjavu Dačića da treba oduzimati državljanstvo ljudima u Srbiju koji podržavaju sadašnju politiku Crne Gore, Mihailo je kazao da u takvim situacijama obično voli da kaže „nije svako ture za sultana“.

„Treba da se vidi ko može da vodi politiku. Nema od te njegove priče ništa“, smatra Mihailo

Na pitanje šta misli o Milu Đukanoviću i njegovoj politici od perioda kada je podržavao veliko srpsku politiku do danas kada je oštro protiv nje, Mihailo je odgovorio da misli da je to veoma mudra političar.

„Velike stvari se ne mogu rješavati u svako vrijeme, pa ni ovo pitanje crkve“, rekao je Mihailo.

Podsjećajući da je davno osudio genocid u Srebrenici, on je naveo da je i Crna Gora imala sličan genocid 1918. pa i 1920, godine, kada je  gdje je stradalo nekoliko hiljada crnogoraca , posebno na Cetinju.

„Više stotina je mučeno, među ima i mladih i djece, da bi rekli gdje su komiti koji su se borili protiv okupacije Srbije i velesila gdje je bila umiješana i Francuska“, rekao je Mihailo.

On je ocijenio da je napad na Dubrovnik tokom 90-ih jedna velika sramota, u kojoj su učestvovali i vojnici iz Crne Gore, a među njima i mitroplit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović „koji je uz gusle podizao moral vojnicima da što više to rade“.

Hrvatskoj je poručio da i ona ima pravo da formira Hrvatsku pravoslavnu crkvu.

“To rješava država Hrvatska. Ona na to ima političko pravo”, rekao je Mihailo.