Za uspješne ljude često kažu da su skromni, nenametljivi..., polako ali sigurno idu ka svom cilju, postavljajući temelje znanja koje poslije lako nadograđuju.

Foto: privatna arhiva

E upravo je takvih tihih, nenametljivih, a veoma uspješnih ljudi, u našem okruženju puno.

U vremenu kada vladaju neke druge vrijednosti, određeni mladi ljudi ne odustaju od svojih snova koji su protkani znanjem, kojima će naposlijetku i promijeniti svijet.

U INDEKSU SAMO DESETKE

Jedna od njih je i Snežana Kašćelan, najbolja studentkinja Filozofskog fakulteta u Nikšiću, koja u indeksu niže samo desetke!

Kako je istakla u razgovoru za naš portal, priznanje za najbolju studentknju joj mnogo znači.

„Uvijek je lijepo znati da se investirani trud cijeni i prepoznaje, i svakako da je to jedna afirmacija koja dođe, i kao pozitivan podstrek za sve buduće korake profesionalnog usavršavanja. Dodatan značaj ove nagrade jeste i u tome što podrazumijeva jednu vrstu feedback-a da se uspjesi u nauci koju zastupam uspješno plasiraju u našem društvu, i da tu ima prostora za rad i napredak“, ističe Snežana za Kolektiv.me.

Ova djevojka se na Filozofskom fakultetu odlučila za studije psihologije.

Interesovanje je počelo još tokom tinejdžerskih dana, kada je kroz filmove pokušavala da analizira različite oblike ličnosti... Kada je krenula u srednju školu, zahavljujući profesorici koja je znanje uspjela da joj prenese na pravi način, više nije bilo dileme – psihologija će biti njen životni poziv.

“Rekla bih da to inicijalno, laičko interesovanje za određene psihološke koncepte potiče još od tinejdžerskih dana, gdje sam se kao veliki filmofil, naročito ovih malo mračnijih žanrova – poput psihotrilera i misterija, počela upoznavati sa tim specifičnim filmskim likovima, koji recimo manifestuju neke poremećaje ličnosti, ili antisocijalne oblike ponašanja, pate od halucinacija, deluzija i sl. Uvijek mi je bilo intrigantno da analiziram način na koji oni percipiraju realnost drugačije od ostalih i zašto je to baš tako. Kasnije je to interesovanje preraslo u ljubav prema drugim, konkretnijim segmentima psihologije. Međutim, ipak negdje dominantnu zaslugu za upis ovog fakulteta dugujem profesorici psihologije u srednjoj školi, Lidiji Begović, koja je zaista jedan fenomenalan predavač i koja se uvijek trudila da nam svakodnevnim primjerima iz života potkrijepi teoriju koju je izlagala i na taj način nam istinski približi psihologiju, i pokaže koliko je ova nauka zapravo prožeta kroz sve aspekte ljudskog življenja”, objašnjava Snežana za naš portal.

Foto: privatna arhiva

BALANSIRANJE – ŽIVOTNA VJEŠTINA

Za svaki uspjeh osim talenta, potrebna je velika posvećenost.

To dobro zna naša sagovornica, koja je morala uskladiti kako obaveze na fakultetu tako i one privatne, da bi sve ispite položila sa maksimalnim ocjenama.

Priznaje nam da joj nije bilo uvijek lako, pogotovo na prvoj godini studija, jer joj je bilo potrebno vrijeme da se upozna sa sistemom školovanja i načinom rada.

Međutim, odustajanje nije bilo opcija.

“Smatram da je balansiranje svih sfera života jedna vještina koja se uči kroz cijeli život... i vidim da mi je vremenom sve lakše da nađem zlatnu sredinu. Svakako da bih voljela da više putujem i izlazim, da se posvećenije bavim nekim sportom i usvojim što više novih hobija, voljela bih zaista da imam vremena da čitam van stručne literature i istražujem neke druge naučne oblasti koje me intrigiraju. Ali, mislim da živimo u takvom svijetu gdje veliki broj ljudi ne uspijeva da se pronađe u nečemu što voli i otkrije svoj istinski poziv, u svijetu gdje su česti akademski i karijerni promašaji, a samim tim i dalja profesionalna nezadovoljstva, a ja zaista gajim neizmjernu ljubav prema ovoj nauci, mislim da je to najveći pokretač u uspješnom žongliranje svim obavezama”.

Psihologija kao nauka, bogata je različitim oblastima, pa nije lako odabrati samo jednu i posvetiti se njoj.

To nam potvrđuje i Snežana, koja kaže da joj interesovanja variraju iz dana u dan, ali trenutno joj je pažnja usmjerena na tzv. ”normalnu psihologiju”, a to su dodaje, svi oni psihološki mehanizmi kojima se služi jedan psihološki zdrav i adaptiran pojedinac.

“Smatram da je pogrešan pristup taj gdje se psihologija često izjednačava sa psihološkim problemima i poteškoćama, poremećajima, stresom itd, prilikom čega se, kako jedan autor navodi, često zaboravlja da većina ljudi većinu svog života provede relativnom mentalno zdravo i dobro adaptirano. U tom smislu, mene konkretno zanimaju recimo kognitivne grane psihologije, psiholingvistika i sl., koje se baziraju na izučavanju mentalnih procesa poput načina na koji učimo, pamtimo, rezonujemo, donosimo sudove i odluke i mehanizama usvajanja jezika i usmjeravanja pažnje. Donekle smatram da je ovaj proces specijalizacije i prilično fluidan, pa ćemo vidjeti gdje će me spontano odvesti”, kaže ona za Kolektiv.me.

Foto: privatna arhiva

TEORIJA I PRAKSA NEODVOJIVE – MJESTA ZA GREŠKU NEMA

Kao i u svakoj oblasti izučavanja, praksa je veoma bitna. Ni psihologija nije izuzetak.

Naša sagovornica nam objašnjava da je barem u sferi psihološke nauke, ključ u adekvatnoj kombinaciji teorije i prakse. Uz to, temelji teorije su neophodni, jer mjesta za grešku nema.

“Ja sam lično snažan pobornik praktičnog djelovanja, mislim da se tako stiču sve esencijalne kompetencije. Dok se lično ne susretnete sa nekim fenomenom i ne vidite kako to na djelu izgleda i kakva je vaša individualna reakcija, ne možete ništa sa sigurnošću tvrditi. Međutim s druge strane, određeni teorijski temelji su svakako neizmjerno važni, posjedovanje adekvatne količine teorijskog znanja je primat.. jer se ne radi o nekoj naučnoj disciplini gdje možete u hodu da se snalazite putem pokušaja i pogrešaka i improvizujete, s obzirom se igrate sa nečim što je tako delikatno kao što je ljudska psiha”, ističe Snežana za naš portal.

Pred njom je bez sumnje blistava budućnost, ali ova djevojka je i dalje skromna u svojim željama.

Plan je da završi posljednju godinu osnovnih studija na Fakultetu u Nikšiću, a da paralelno sa tim pokuša da aplicira na nekom od evropskih master studija. Interesuju je istraživački program na Univerzitetima u Amsterdamu i Londonu…

Ipak, jedno pitanje se ne može izbjeći: da li na kraju svega vidi sebe u Crnoj Gori nakon svih stečenih znanja?

„S obzirom da mnogo volim da putujem, da upoznajem svijet, različite kulture i tradicije, različite mentalitete i psihološke profile ljudi, potencijalna mi je želja da makar neko izvjesno vrijeme putujem i radim. Bilo bi idealno kad bih nekako uspjela da isprepletem svoju struku sa tom čežnjom za boravkom na različitim mjestima. Sa druge strane, voljela bih svakako da na neki način profesionalno doprinesem i svojoj državi, u kojoj sam ipak stekla primarne akademske osnove. Mislim da se u našem društvu dosta radi na psihološkoj praksi, i da će uslovi razvoja psihološke nauke u Crnoj Gori progresivno cvjetati vremenom“, zaključila je Snežana za Kolektiv.me.

Marija BOJOVIĆ