Novootkriveni dio našeg imunološkog sisitema mogao bi da bude iskorišćen u izliječenju svih vrsta raka, objavili su naučnici.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Naime, kako javlja BBC, tim sa Univerziteta u Kardifu otkrio je metodu kojom se u laboratorijskim uslovima uništavaju ćelije zloćudnih bolesti prostate, dojki, pluća i ostalih vrsta raka.

Ovo otkriće, objavljeno u uglednom naučnom časopisu "Nature Immunology", do sada nije bilo testirano na pacijentima, ali istraživači tvrde kako "ima ogroman potencijal". Uprkos činjenici da je njihov rad u još ranoj fazi, poručuju da je riječ o uzbudljivom otkriću.

Šta su tačno otkrili?

Imunološki sistem je prirodna odbrana našeg tijela od infekcija koja takođe napada i ćelije raka.

Naučnici su tražili "nekonvencionalne" i do sada neotkrivene načine na koji imunološki sistem prirodno napada tumore. Otkrili su T-ćelije (T-limfocite) u našoj krvi. To su imunološke ćelije koje mogu da skeniraju tijelo i procijene gdje postoji prijetnja našem zdravlju koju bi trebalo eliminisati. One bi, takođe, mogle da budu iskorišćene za "napad" na razne vrste tumora.

- Postoji šansa da bismo na taj način mogli da liječimo sve pacijente oboljele od raka - izjavio je prof. Endrju Sevel za BBC.

- Do sada niko nije vjerovao da je to moguće, otkriti sveobuhvatnu terapiju u kojoj bi jedna vrsta T-ćelija bila u stanju uništiti više vrsta raka - istakao je prof. Sevel.

Kako bi ta terapija funkcionisala?

T-ćelije na svojoj površini imaju "receptore" koje im pružaju mogućnost da "vide" na hemijskoj daljini. Tim iz Cardifa otkrio je vrstu T-ćelije i njen receptor koji u laboratoriji ima sposobnost da pronađe i ubije široki spektar ćelija raka uključujući one na plućima, koži, debelom crijevu, prostati, jajnicima, bubrezima i materici.

Ono što je ključno, tokom tog postupka normalna tkiva je ostavljao netaknutim. No, kako to tačno radi za sada se još istražuje.

BBC ipak piše kako je ovaj specifični receptor T-ćelije u interakciji sa molekulom nazvanim MR1, koji se nalazi na površini svake ćelije u našem tijelu. Smatra se kako upravo MR1 imunološkom sastavu javlja da se u nekoj ćeliji koju je "napao rak" nešto događa.

- Mi smo prvi koji smo opisali T-ćeliju koja pronalazi MR1 u ćelijama raka - to niko nikada nije napravio - istakao je za BBC naučnik Gari Dolton.

Zašto je ovo značajno?

Liječenje raka T-ćelijama već postoji i razvoj imunološke terapije tumora jedan je od najznačajnijih doprinosa u borbi protiv smrtonosnih bolesti. Najpoznatiji primjer je CAR-T - personalizovana terapija koja se temelji na genetskoj modifikaciji imunoloških ćelija pacijenata kako bi mogle da prepoznaju i napadnu ćelije raka.

CAR-T je ostvario zapanjujuće rezultate u nekim slučajevima - pacijentima koji su se nalazili na korak do smrti bolest je dovedena do kompletne remisije.

Ali, ova terapija je vrlo specifična i funkcioniše u ograničenom broju vrsta raka gdje postoji jasna meta i put T-ćelijama do bolesnih ćelija. Takođe, ova vrsta liječenja nije se pokazala uspješnom u borbi s vrstama raka koji formiraju tumore, već samo protiv zloćudnih bolesti krvi poput leukemije.

Naučnici uključeni u ovo istraživanje tvrde kako bi njihova T-ćelija mogla da bude put ka "univerzalnom" lijeku za rak.

Kako bi sve moglo da funkioniše u praksi?

Liječenje bi započelo uzimanjem uzorka krvi od pacijenta. Bile bi uzete njegove T-ćelije koje bi prošle kroz genetsku modifikaciju i tako bile reporgamirane da bi napravile receptor kojim bi otkrivale rak. Takve, "unaprijeđene" ćelije bi se u velikim količinama "uzgajale" u laboratoriji, a onda bi bile ubrizgavane u tijelo pacijenta.

Isti takav postupak koristi se i u CAR-T terapijama. BBC ipak naglašava kako je ovo istraživanje za sada testirano samo na životinjama i ćelijama u laboratorij, i će prije testova na ljudima morati da budu sprovedene dodatne provjere.

Šta kažu stručnjaci?

Lucia Mori i Đenaro de Libero sa Univerziteta u švajcarskom Bazelu poručuju da je ovo otkriće imalo "veliki potencijal". Ali, ističu da je sada prerano govoriti o uspješnoj borbi protiv svih vrsta raka.

- Vrlo smo uzbuđeni zbog vijesti o imunološkim funkcijama ove T-ćelije i potencijalnoj upotrebi - objavili su Mori i De Libero.

Daniel Dejvis profesor imunologije sa Univerziteta u Mančesteru upozorava da je ovo tek osnovni nivo istraživanja i da naučnici nisu tako blizu proizvodnji lijeka za pacijente, ali ističe da je riječ o značajnom otkriću kako za napredak u načinu razumijevanja kako radi naš imunološki sistem, tako i za buduće terapije.