Prema podacima kojima raspolažu Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave do sada su, kada je riječ o sporazumnog raskidu radnog odnosa, na centralnom nivou zaključena 264 sporazuma, dok su 62 sporazuma zaključena na lokalnom nivou, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave na čijem čelu je Suzana Pribilović.

Foto: Vlada Crne Gore

Podaci upućuju na to da će na lokalnom i centralnom nivou biti ugašeno 326 radnih mjesta po osnovu mjere sporazumnog raskida radnog odnosa.

Iz MJU poručuju da su do sada sada na centralnom nivou zaključena 264 sporazuma, u ukupnom iznosu od 2.792.814,53 eura.

“Ukupan iznos isplaćenih sredstava na lokalnom nivou po osnovu 62 sporazuma o prestanku radnog odnosa iznosi 507.638,83 eura. Sporazumi su zaključeni u lokalnim upravama i opštinskim službama Pljevalja, Nikšića, Berana, Podgorice, Žabljaka, Herceg Novog, Bijelog Polja, Petnjice i Cetinja”, ističu u MJU.

Podsjećaju da Vlada Crne Gore sprovodi jasno definisanu politiku optimizacije javne uprave koja ima za cilj racionalizaciju broja zaposlenih u javnoj upravi uz poboljšanje kvaliteta javnih usluga i smanjenje učešća zarada zaposlenih u državnom i lokalnim budžetima, te da je odluka o ograničavanju zapošljavanja u javnoj upravi produžena i na 20020. godinu.

Dodaju da svrha procesa optimizacije nije smanjenje broja zaposlenih, već dovođenje javne uprave na pravu mjeru (rightsizing), povećanje efikasnosti javne uprave i unapređenje kvaliteta javnih usluga, kao i očuvanje fiskalne održivosti.

“Mjera sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine definisana je Planom optimizacije javne uprave 2018-2020. kao ključnim reformskim dokumentom u ovoj oblasti”, smatraju u MJU.

Objašnjavaju kako sporazumni prestanak radnog odnosa zahtijeva saglasnost obje strane – zaposlenog i starješine organa. Samo podnošenje zahtjeva od strane zaposlenog ne podrazumijeva da će sporazum biti zaključen, odnosno da će zaposleni ostvariti pravo na otpremninu. Naime, starješina organa je u obavezi da izvrši procjenu da li se radi o zaposlenom koji je neophodan za nesmetano funkcionisanje organa i da na osnovu ove procjene donese odluku o tome da li se zahtjev zaposlenog odobrava ili odbija. Stoga je odgovornost starješine organa u ovom dijelu velika.

“Podsjećamo da je Vlada donijela izmjene i dopune Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru kako bi ojačala postojeći mehanizam ograničavanja zapošljavanja lica na radnim mjestima koja su bila popunjena od strane zaposlenih koji ostvare pravo na otpremninu”, naglašavaju u MJU.

Naime, u skladu sa pomenutim izmjenama i dopunama, sporazum se ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova organa.

“Takođe, na radno mjesto zaposlenog koji je ostvario pravo na otpremninu u skladu sa ovom Odlukom ne može se zaposliti drugo lice, a to radno mjesto se ukida izmjenom akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Ovaj mehanizam ima za cilj da doprinise racionalizaciji broja zaposlenih, a da istovremeno osigura zadržavanje najstručnijeg kadra u javnoj upravi kako ne bi došlo do pada njene efikasnosti i kvaliteta pružanja javnih usluga”, zaključuju u Ministarstvu javne uprave.