Nezavisnost, njegovanje tradicije, marljivost, poštovanje pravih vrijednosti i priroda koja ih okružuje čine ovu malu zemlju državom za primjer.

Foto: Printscreen, Expedia/ You Tube

Jedno od najsretnijih mjesta na Zemlji leži na sredini Tihog okeana, piše BBC.

U pitanju je Vanuatu, zemlja u obliku praćke koja se sastoji od preko 80 ostrva i smještena je oko 2.000 kilometara istočno od Australije. Prema istraživanju stranice Happy Planet Index, ova država proglašena je jednom od najsretćnijih na svijetu. Ovo rangiranje temelji se na opštem dobru naroda, životnom vijeku i blagostanjima, i naravno ekologiji.

Šta čini ovu malu zemlju tako srećnom? Otkad su proglasili nezavisnost od vladavine Francuza i Britanaca, 1980. godine, sva zemlja Vanuatua pripada domaćem, većinskom stanovništvu i ne može se prodati strancima.

Istraživanje Nacionalnog zavoda za statistiku u Vanuatuu 2011. godine je ustanovilo da su ljudi koji imaju pristup zemljištu u prosjeku srećniji od onih koji ga nemaju. Danas oko tri četvrtine od 298.000 stanovnika živi u ruralnim područjima, a većina ostrvljana ima pristup zemljištu na kojem mogu uzgajati stoku i hranu.

Ista anketa pokazala je da je roba poput svinja, jama i južnopacifičke kave (vrsta biljke koja se nekada koristi kao sredstvo za smanjenje stresa i anksioznosti) lako dostupna u Vanuatuu i da se razmjenjuje bez novca.

Drugi izvor sreće je njihova stroga povezanost s tradicijom i raznolikost pejzaža arhipelaga, koji se kreće od kamenih planina do koralnih grebena. Vanuatu, zapravo, znači "naša zemlja zauvijek" na mnogim od 139 domorodačkih jezika koje govore stanovnici, što ga čini narodom s najviše jezika na svijetu. Domorodački jezici su primarni jezici kojima govori oko 92 posto ljudi. Osim toga, većina stanovništva ima dobro ili osrednje poznavanje tradicionalnih ciklusa sadnje, porodične istorije i važnosti lokalne flore i faune.

Ipak, ova zemlja se i dalje suočava s nekim izazovima. Smješten u vatrenom pojasu Tihog okeana, Vanuatu je podložan prirodnim katastrofama, a posljednjih godina im prijeti porast nivoa mora i promjene vremenskih uslova. Zapravo, ovaj arhipelag se smatra najugroženijom državom na svijetu zbog prirodnih opasnosti, sudeći prema izvještaju Univerziteta Ujedinjenih nacija iz 2014. godine. Godine 2015. ciklon Pam pogodio je brojna ostrva ove države, uzrokujući veliku štetu i ostavljajući 75.000 ljudi bez njihovih domova. Ipak, uprkos ogromnoj šteti, stanovnici su brzo počeli s obnovom sela, pokazujući moćan otpor nepogodama koje su ih zatekle i demonstrirale svoju snagu.