Predlog odluke o podizanju spomen obilježja davanjem naziva ulicama i bulevaru u Podgorici naći će se pred odbornicima lokalnog parlamenta na narednoj sjednici, koja je zakazana za 24. februar, prenose Dnevne novine.

Foto: Kolektiv.me (novoizgrađeni Bulevar u Donjoj Gorici)

Savjet je dao saglasnost da se u skupštinsku proceduru nađe ova odluka sa 28 ulica i bulevarom.

Krajem prošle godine usvojen je dopunjeni program podizanju spomen-obilježja, koji sadrži sve ove ulice i bulevar, ali se mora usvojiti i posebna odluka.

Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore predviđa da je Skupština Glavnog grada dužna da usvoji odluku o podizanju spomen-obilježja davanjem naziva ulicama i bulevaru.

Nedavno izgrađeni bulevar u Donjoj Gorici, od kružnog toka ka Nikšićkom putu do mosta na rijeci Sitnici, nosiće ime Bulevar 21. maj.

Glavni grad će dobiti i Ulicu kraljice Milene, koja će se prostirati od Bulevara Šarla de Gola u dužini od 350 metara, pored Novog duvanskog kombinata u neposrednoj blizini upravne zgrade “Plantaža”. Milena je bila prva kraljica Crne Gore, a nominalno i njen posljednji vladar, nakon što je kralj Nikola umro 1921. godine u emigraciji. Za kralja Nikolu udala se 1860. godine. Skoro sedam decenija nakon njegove i smrti kraljice Milene, 1. oktobra 1989. godine, njihovi zemni ostaci prenijeti su u Crnu Goru.

Na području MZ Ljubović biće i Ulica Henrika Angela, od Ulice Ljudovita Štura do podnožja brda Ljubović, u dužini od oko 200 metara. Angel je norveški oficir, pisac i kartograf, a u Crnu Goru je došao na poziv knjaza Nikole da obučava skijanju vojsku i civile. Otvorio je i prvu školu skijanja u Crnoj Gori, a zadivljen crnogorskom borbom napisao je više knjiga o Crnoj Gori i Crnogorcima. Zavolio je Crnu Goru i postao veliki prijatelj crnogorskog naroda, a u svojim knjigama Crnogorce je nazivao herojskim, plemenitim i slobodarskim narodom.

Takođe, u ovoj MZ je i Ulica Aleksandra Divajna, koja se prostire kao produžetak Ulice 27. mart od raskrsnice sa Ulicom Ljudovita Štura. Planirana je do podnožja brda Ljubović u dužini od 200 metara, a trenutno je na terenu izvedeno 150 metara. Ovaj engleski publicista, novinar i humanista bio je branilac Crne Gore, njene državnosti i prava u anglosaksonskom svijetu od 1916. do 1923. godine. Bio je ratni dopisnik u Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu.

U Londonu je i njegovom zaslugom bilo osnovano Crnogorsko potporno udruženje, na čijem čelu je bio lord Parkinton. Za svoju veliku pomoć i požrtvovanje za Crnu Goru, kralj Nikola ga je imenovao za počasnog ministra za Crnu Goru u Londonu.

Planirana je i Ulica Vitnija Vorena, koja se prostire paralelno sa Ulicom Ljudovita Štura. Voren, američki arhitekta i publicista, dao je veliki doprinos američko-crnogorskim vezama i prijateljstvu.

Na području MZ Zagorič je Ulica Marka Đukanovića (inžinjera i političara), pored novog stambenog bloka na lijevoj obali Morače od Ulice Drugog crnogorskog bataljona do Ulice Borislava Pekića, kao i Ulica Pera Vukovića (komandant Prvog bataljona crnogorske vojske u Italiji, komita), koja se prostire od Ulice Nikole Tesle.

Mjesna zajednica Tološi II dobiće devet ulica, a njihova imena nosiće po Vladimiru Popoviću, Veljku Mandiću, Vasiliju Ivanoviču Šćućkinu, Milošu Jekniću, Petru Vujoviću, Veliboru Bucku Radonjiću, Radoju Radojeviću, Bošku Pušonjiću i Ratku Đuroviću.

Područja MZ Gorica i Drač dobiće Ulicu Dragomira Dragog Čejovića, od Kapadžića mosta na Ribnici do Ulice V proleterske. Čejović je bio dvostruki šampion Jugoslavije u motociklizmu i sedmostruki prvak Crne Gore u brzinskoj vožnji.

MZ 1. maj dobiće ulice Rifata Burdžovića Trša, Veselina Đuranovića, Filipa Bajkovića, Vasa Ćukovića i Petra Sinanovića Nagiba.

U dokumentu se navodi da će u Donjoj Gorici ulice dobiti Milovan Čelebić i dr Rajko Đurišić, na Koniku Vojin Katnić, u Dajbabama Velimir Velja Nenezić, Luka Dragišić i Anto Labuda Vukčević, a u Doljanima Radosav Mićković. Savjet je dao saglasnost da u proceduru ide predlog da narodni heroj Bogdan Kotlica dobije ulicu u Zagoriču, u nastavku Ulice Nikole Tesle.