Ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović, govorio je danas na promociji monografije „Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici.

Foto: Vlada Crne Gore

On je izrazio uvjerenje da će dijaspora i danas dati puni doprinos u odbrani Crne Gore od nastojanja da se ona vrati na srednjovjekovni koncept društva i preusmjeri sa zacrtanog pravca euro-atlantskih demokratskih vrijednosti.

Ističući ulogu našeg iseljeništva kroz istoriju, kao okosnice i čvrstog oslonca u prelomnim periodima razvoja i uzdizanja Crne Gore, ministar Darmanović je posebno podsjetio na istaknute ličnosti crnogorskih korijena koje se nalaze na svim kontinentima.

„Monografija „Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti“ predstavlja prirodni slijed prethodnih napora u ovoj oblasti i značajno podsjećanje na onu Crnu Goru koja živi na prostorima Sjeverne i Latinske Amerike, Australije, Azije, Afrike i Evrope“, rekao je šef crnogorske diplomatije.

On je istakao da je Monografija ujedno i istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva svih vjera i nacija kroz vjekove, kao i znakovita retrospektiva društvenih odnosa, te dodao da se nada da će njeno izdavanje doprinijeti boljem razumijevanju naše dijaspore u široj javnosti, a biti od koristi i akademskoj zajednici.

„Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore posredstvom ambasada, konzulata, kao i počasnih konzula, u punom kapacitetu nastoji da naše diplomatsko-konzularne misije u svijetu, osim zaštite prava i interesa crnogorskih državljana, budu istinski dom sa izraženim senzibilitetom u cilju očuvanja državnog i nacionalnog identiteta, jezika, njegovanja kulture, tradicije i običaja naše dijaspore i njihovih budućih pokoljenja“, rekao je ministar.

Na promociji monografije su govorili i direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, Marko Špadijer, mr Sait Šabotić, mr Ivan Jovović i Goran Popović.

Autori monografije su Marijan Mašo Miljić, mr Sait Šabotić, mr Ivan Jovović, Marko Špadijer, prof. dr Milan Vukčević, Elvira Bekteši i dr Antonela Arhin.