Prošle su četiri godine od prethodne prestupne, pa ćemo u 2020. ponovo imati 29. februar. Ako se pitate zašto na svake četiri godine imamo dan viška u kalendaru, postoji veoma dobro objašnjenje.

Foto: Ilustracija, pixabay

Našoj planeti je potrebno 365.2422 dana da obiđe svoju osu oko Sunca, što znači da na kraju svake godine ostane četvrtina dana viška.

Kako bi naš kalendar i dalje bio u toku sa godišnjim dobima, svake četvrte godine dodajemo čitav dan mJesecu februaru. Animacija planetarnog astronoma Džejmsa O'Donahjua dočarava ovaj ciklus.

 

This is why we have Leap Years pic.twitter.com/bCX31kymMW

— Dr James O'Donoghue (@physicsJ) February 6, 2020

Ovu nepodudarnost su zapazili još drevni Egipćani, ali je današnja primJena prestupne godine zasluga pape Grgura XIII, koji je reformisao julijanski u gregorijanski kalendar.

Kada se odstupa od obilježavanja prestupne godine?

Ipak, iako svaku četvrtu godinu smatramo prestupnom, moguće je i odstupanje od ovog pravila. Razlog za to jeste činjenica da će naš kalendar nakon dužeg vremena, uprkos obilježavanju prestupne godine, izgubiti na tačnosti.

Prestupne godine koje su djeljive sa 100, kao što je 1900., na primjer, se ne obilježavaju, sem ako nisu djeljive i sa 400, kao što je to slučaj sa 2000. godinom. To znači da će naredna prestupna godina lišena svog 29. februara biti 2100, piše Vox.

Šta bi se dogodilo ako bismo počeli da zanemarujemo obilježavanje prestupne godine?

Bez obzira na to što je ovaj sistem star više od pola milenijuma, on i dalje funkcioniše. Ukoliko bismo, pak, prestali da dodajemo 29. februar svake prestupne godine, do 2100. bi naš kalendar kaskao za 20 dana, pa bismo Novu godinu slavili tokom pozne jeseni, a do 2400., i tokom jesenje ravnodnevnice.

Ne postoji način da izbjegnemo dodavanje dana po ovom sistemu, jer će, u suprotnom, doći do razmimoilaženja godišnjih doba sa našim kalendarom. Ipak, to ne znači da ne postoji i alternativa.

Godina od 13 mjeseci sa 28 dana kao adekvatna zamjena?

Džordž Istmen, osnivač multinacionalne korporacije „Kodak”, iznio je svojevremeno prijedlog da se uvede takozvani „Međunarodniustaljeni kalendar”. Ovaj kalendar bi se sastojao iz 13 mjeseci sa po 28 dana. Dodatni mjesec bio bi smješten između jula i avgusta, a nosio bi naziv Sol. Pored ovih radikalnih promjena, postojao bi i jedan dan viška na kraju svake godine, a koji bi poslužio kao neka vrsta praznika.

Istmenov kalendar takođe obilježava svaku četvrtu kao prestupnu godinu. Prema njegovoj zamisli, svaki mjesec bi se sastojao iz četiri sedmice, ni više, ni manje. Štaviše, zaposleni u „Kodaku” su se pridržavali „Međunarodnog ustaljenog kalendara” sve do 1989.

Izvor: www.telegraf.rs