Rasprave i svađe u porodici normalna su pojava, jer se mišljenja ukućana često razlikuju. Studije su došle do zaključka da u kući u kojoj ima više djece, majka izdvaja jedno s kojim se najviše svađa, jer je to dijete zapravo najviše podsjeća na nju.

Foto: Ilustracija, pixabay

Jeste li ikada pomislili da vas u vašem djetetu nervira dio vas koji ni sami ne volite?

Roditelji često ne prihvataju ponašanje svog djeteta ili ga ispravljaju, jer u njima vide sebe, što može dovesti do žestokih konflikata.

Šta je projekcija?

Prema psihologiji, projekcija je odbrambeni mehanizam koji se ispoljava kada osoba svoje ponašanje i razmišljanja, koja ne može tolerisati, pripisuje drugoj osobi. Ovo se najčešće dešava kada se ljudi ne suočavaju i ne prihvataju svoje ponašanje koje im se ne sviđa, nego ga jednostavno ignorišu. Da bi se suočili i pokušali razumjeti svoje postupke, morali bi izaći iz zone komfora, što kod njih izaziva stres i anksioznost, prenosi Bright side.

Djeca imitiraju ponašanje svojih roditelja

Psihologinja Marta Segrelles smatra da većinu stavova djeca nasljeđuju od svojih roditelja. Djeca odmalena promatraju kako se roditelji ponašaju u različitim situacijama. Tokom adolescencije kada se ličnost počinje oblikovati, djeca počinju usvajati ponašanje roditelja. Raspoloženje majke ili oca može uticati na emotivni razvoj djece.

Potpuno je normalno da se ponekad ljudi sjete svojih odluka i postupaka iz prošlosti kojima se ne ponose. Vjerovatno bi najviše voljeli da mogu vratiti vrijeme i učiniti nešto drugačije. Kada postanete roditelj i vidite da vaše dijete radi iste greške kao i vi, automatski ih želite ispraviti kako biste spriječili da se osjećaju kao što se vi osjećate sada kada znate da je to pogrešno.

Kako poboljšati komunikaciju

Psihologinja Segrelles smatra da roditelji prvo trebaju identifikovati svoje unutrašnje konflikte i riješiti ih, pa tek onda ispravljati svoju djecu. Ona ističe da roditelji moraju shvatiti da djeca ne pripadaju isključivo mami i tati. Djeca moraju donositi svoje odluke i griješiti kako bi kroz lično iskustvo nešto naučili.

1. Prije nego što počnete svaljivati krivicu, pokušajte objektivno sagledati problem. Prije nego što osudite nekoga, prvo stavite sebe na njegovo mjesto.

2. Obratite pažnju na to kako se obraćate djeci, pazite na ton i birajte riječi.

3. Ako djeca odbiju primiti vaš savjet, rade grimase dok vas slušaju ili prevrću očima, zapamtite da biste vi učinili isto da ste na njihovom mjestu. Pokušajte se ne nervirati zbog toga.

4. Ako diskusija postaje previše glasna i razmjenjujete riječi koje bi vas mogle oboje povrijediti, bolje bi bilo ostaviti tu raspravu za neki drugi put.

5. Veoma je važno naučiti kontrolisati svoje emocije. Što ste smireniji, veći osjećaj mira ćete prenijeti na drugu osobu, u ovom slučaju na vaše dijete.

6. Provodite kvalitetno vrijeme sa svojim djetetom. Veoma je važno uspostaviti zdravu vezu s dobrim uspomenama.

Naučite prihvatiti ono što vas muči

Morate prihvatiti sebe i priznati da postoje stvari koje ne možete promijeniti. Ti aspekti koje ne možete poboljšati, moraju ostati u prošlosti. Fokusirajte se isključivo na prilike koje će vam pomoći da se razvijete.

1. Ne možete osuđivati druge. Morate prihvatiti da nijesu svi ljudi jednaki i da morate poštovati različitosti.

2. Ne smijete pretpostavljati. Ako niste sigurni u nešto, bolje je pitati i biti sigurni.

3. Meditirajte nekoliko minuta svakog dana. To će vam pomoći razlikovati aspekte svoje ličnosti koje volite od onih koje biste voljeli poboljšati.

4. Pokažite svijetu sve svoje snage i slabosti. Na kraju krajeva, svaki čovjek ima dobre i loše strane.