Korona virus Sars-CoV-2 izazvao je zabrinutost u cijelom svijetu, a konstantne vesti o pandemiji podstiču uznemirenost ljudi, naročito zbog neizvesnosti trenutne situacije. Sve to utiče na mentalno zdravlje ljudi, posebno onih koji su već anksiozni ili imaju opsesivno-kompulzivni poremećaj, piše BBC.

 

Foto: Pixabay/iXimus

 1) Ograničite čitanje vijesti i pazite šta čitate

Čitanje previše vijesti dovelo je do napada panike Nika, oca dvoje djece iz Kenta, koji boluje od anksioznosti.

- Kada se osjećam anksiozno, moje misli se otrgnu kontroli i počnem da razmišljam o katastrofalnim ishodima – kaže on.

Nik je najviše zabrinut za svoje roditelje i druge starije ljude koje poznaje.

- Obično kada me uhvati napad mogu da se udaljim od situacije, ali ovo nije pod mojom kontrolom – objašnjava on.

Nik je uspio da uspostavi kontrolu nad svojom anksiznošću tek kada je duži vremenski period izbjegavao vijesti i društvene mreže, a obratio se i stručnjacima koji su ga savjetovali dvije stvari:

- da ograniči vrijeme u čitanju i gledanju sadržaja koji ga uznemiravaju, to jest da odvoji određeno vrijeme za njih samo kako bi bio obaviješten;

- da izbjegava dezinformacije kojih ima mnogo tako što će se držati provjerenih izvora informacija kao što su institucije vlade i zdravstveni servisi.

2) Pauza od društvenih mreža i ukidnje stvari koje uznemiravaju

Alison (24) iz Mančestera je anksiozna i ima potrebu da bude informisana i da istraži temu koja je zabrinjava, ali je u isto vrijeme svjesna da društvene mreže mogu da budu pokretač anksioznosti.

- Prije mjesec dana sam pretraživala heštegove i nailazila na sve moguće nepotrvđene teorije zavjere i to me je činilo anksioznom, osjećala sam se bespomoćnom i plakala sam – kaže ona.

Sada pažljivo bira gdje će da nalazi informacije i izbjegava da klikne na hešteg koronavirus. Pokušava da se drži dalje od društvenih mreža i TV-a i više vremena provodi čitajući knjige.

3) Perite ruke – ali ne pretjerano

Ljudi koji imaju opsesivno-kompulzivni poremećaj teško podnose to što svuda okolo konstantno čuju da treba da peru ruke. Lili Bejli, autorka knjige „Because We Are Bad“, u kojoj piše o životu sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem, kaže da je strah od zaraze bio jedan od aspekata njenog opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Ona kaže da savjet o pranju ruku može da bude veliki izazov za one koji su se oporavili.

- To je veoma teško, jer sada moram da radim ono što sam izbjegavala. Držim se savjeta za pranje ruku, ali je teško, posebno ako se uzme u obzir da su sapun i sredstvo za dezinfekciju nešto što povezujem sa svojom zavisnošću – kaže ona.

Iz dobrotvorne organizacije „OCD Action“ savjetuju da oboleli treba da obrate pažnju na to da li se pranje ruku uklapa sa zahtjevima za sprečavanje širenja virusa ili se to pretvorilo u ritual koji se sprovodi određenim redosledom kako bi se stekao osjećaj da nešto radimo „kako treba“.

Bejli ističe i da za mnoge ljude sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem oporavak znači i napuštanje kuće, pa samoizolacija može da bude dodatni izazov.

4) Ostanite povezani sa ljudima

Kako je sve veći broj onih koji završavaju u samoizolaciji, sad može biti dobar trenutak da češće održavate kontakt sa ljudima do kojih vam je stalo.

Dogovorite se za redovne telefonske razgovore sa bitnim osobama i upotpunite svoje vrijeme tako što ćete ojačati svoj odnos sa nekim od njih.

Ne dozvolite da vam se dani pretvore u rutinu, nego svakodnevno uradite nešto što će taj dan učiniti drugačijim od ostalih.

5) Izbjegnite padove

Pošto su pred nama nedelje i mjeseci pandemije koronavirusa, važno je da nađete način da se isključite i nastavite normalno sa životom. Kad god je moguće, provodite vrijeme na suncu i u prirodi. Vježbajte, hranite se zdravo i unosite dovoljno tečnosti. 

Izvor: telegraf.rs