Ako budete znali da sebi ispunite ove dane, ta mogućnost će vam biti potrebna u svakom trenutku budućeg života, kada sve ovo prođe!

Foto: IJZCG

Piše: Radoje Cerović, psiholog

Ovo nije kraj svijeta, prilagodite se situaciji, ali održite sve redovne aktivnosti koje mogu biti zadržane.

Nikako da ostajete u pidžami. Idealno je da vaš dan ima raspored aktivnosti, i da su aktivnosti postavljene napismeno, kao lista ili agenda.

I redovna druženja mogu biti održana kako smo navikli, samo ćemo biti virtuelna. Napravite žurku online, skuvajte kafu i popijte je u društvu. Ako imate načina da video signal prebacite na TV, imaćete nešto slično pravom susretu.

Ograničite unos informacija o virusu na nekoliko važnih izvora: glavne informativne emisije ili press konferencije IJZCG, sajt coronainfocg.me ili ijzcg.me

Veoma pažljivo i sa velikom skepsom i nepovjerenjem prihvatajte spektakularne vijesti, kao i one koje liče na teorije zavjere - u ovom trenutku smo svi tome skloni. Ne, nije niko u laboratoriji stvorio virus, i on ne zavisi od mobilne telefonije. Ogromna je potreba naše svijesti da se u teškim i bezizlaznim situacijama uhvatimo za ideju da smo upravo mi na tragu saznanja ili informacije koja će nam omogućiti da se izvučemo iz cijele te situacije. 

Vjerovati da postoje “tajne infomacije o porijeklu virusa” ili od običnih “smrtnika” skriveni ljekovi koji su dostupni mućkanjem stvari iz špajza je ljudski razumljiva potreba, ali i ekstremno naivno. A eksperimentisanje sa raznim lijekovima i hemijskim supstancama je već mnoge koštalo života.

Vježbajte svakodnevno jer je to od maksimalne važnosi za mentalno zdravlje. Potražite kratke Tabata cikluse ili tzv. HIIT odnosno High Intensity Interval Training. Najnovija istraživanja kažu da je dovoljno i nekoliko minuta. Prilagodite vježbe vašim fizičkim mogućnostima i krenite postepeno, ne žurite, Olimpijada je ionako odložena! Ovim putem se stimulišu djelovi autonomnog nervnog sistema koji su od ključne važnosti i za imunitet i fizičko zdravlje, ali još više za psihički balans. 

Potražite vježbe duboke relaksacije (autogeni trening) ili vježbe svjesnosti (mindfulness), kao što je meditacija. Naravno, na internetu postoje razne prevare i lažne tvrdnje. Odbacite mistike i duhovne lidere, vrijeme je za razum i nauku. Obratite se licenciranim psiholozima i psihoterapeutima. Na primjer, imate veoma dobru vježbu meditacije, tzv. “kruženja pažnje”, na Youtube kanalu portala roditelji.me, koju je pripremila Darija Petović Bambur, licencirana psihološkinja.

Ako baš ne možete da nastavite da radite od kuće ili makar da pripremate nesto što će vam biti od značaja, kada se ponovo pokrenu radne aktivnosti, onda obavezno učite! Učiti nove stvari, putem knjiga ili online kanala je nevjerovatno učinkovito za mentalnu stabilnost. Najdirektnije utiče na gašenje mehanizama stresa i straha. Jezici, informatičke vještine, neke nove zanatske tehnike, šta god je polje vašeg interesovanja!

Oni koji su do sada primali redovnu farmakološku terapiju za poteškoće u domenu mentalnog zdravlja, neka nastave i nikako ne prekidaju. Takođe, neka uspostave, ako je ikako moguće, kanale telefonske ili online komunikacije sa svojim psihijatrima

Kreairajte, ako ste tome skloni. Slikanje, vajanje, primijenjene umjetnosti, pisanje, pjevanje. Ali i zanatske aktivnosti, origami, enigmatika, zadaci koji zahtijevaju visok nivo koncentracije i koji ne dozvoljavaju aktiviranje mehanizama “lutanja pažanje” koji su izvor hroničnog stresa i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za dobro stanje. 
Aktivnosti koje su pomoć drugima, tzv. helping activities, predstavljaju posebno korisnu formu angažmana. 

Najopasnije za naše mentalno zdravlje je stanje tzv. “learned helplessness” ili naučene bespomoćnosti. Aktiviranje u smislu pomoći i smislenog angažmana je najdirektniji “lijek” od bespomoćnosti, jer ga naši automatski mentalni sistemi tako tretiraju.

Izvor: Institut za javno zdravlje Crne Gore