Posljedicama izazvanim pandemijom virusa korona u Crnoj Gori je direktno pogođeno 30.000 zaposlenih, a 90.000 indirektno, saopštio je za Dan predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović, ocjenjujući da su dnevni gubici, po osnovu izgubljene dobiti zatvorenih preduzeća, između milion i po i dva miliona eura.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Vujanović smatra da Vlada ne bi trebalo da pomogne onim preduzećima koja su prije pandemije negativno poslovala i izbjegavala plaćanje poreza, kao i da bi uredno izmirenje poreskih obveznika trebalo da bude najvažniji pokazatelj patriotskog odnosa prema državi.

Vujanović je kazao da je u javnom obraćanju prije dvadesetak dana, u ime sindikata, dao mišljenje i osvrt na situaciju izazvanu virusom korona, te da je veliki broj inicijativa koje su tada uputili nadležnima identičan sa mnogim mjerima koje je Vlada preduzela kako bi se u mogućoj maksimalnoj mjeri sanirale posledice epidemije.

“Tada smo rekli da su neophodna tri paketa mjera i bili smo u pravu. Potencirali smo da bi Vlada trebalo da garantuje za sve viškove poljoprivrednih proizvoda za sve koji se bave poljoprivredom kako bi se na taj način spriječio uvozni lobi, pogotovo poljoprivrednih proizvoda. Takođe bi trebalo da vodi računa da ne dođe do stvaranja sivog tržišta sa hranom, posebno sa lijekovima”, podsjetio je on.

Vujanović je poručio i da bi trebalo voditi računa da se sva pomoć, bez obzira kolika je, vrlo pažljivo dodjeljuje privrednicima.

“Smatramo da svi oni koji su bili dužnici i koji su prije pandemije negativno poslovali ne bi trebalo da se iz razloga negativnog uticaja pandemije nađu u paketima socijalne i ekonomske pomoći koju Vlada daje. Svi znamo da je veliki broj zaposlenih, prije svega u malim i srednjim preduzećima, koji se osigurava na minimalnu cijenu rada. Za takve preduzetnike i pojedince bi trebalo uspostavati socijalnu pomoć isključivo za 222 eura”, smatra on, dodajući da ima dosta zloupotreba.

Vujanović ističe da su heroji u ovoj situaciji građani Crne Gore, posebno oni koji su ostali bez posla.

“Ovih dana smo čuli dosta inicijativa da se solidarna pomoć dodijeli svim građanima. Kod nas postoji inicijativa da se pomoć da penzionerima. Penzije su vrlo niske i treba im pomoći, pogotovo penzionere sa najnižim penzijama. Ali, penzije su redovne i njihovu redovnost nije ugrozila pandemija, pa ne vidim razlog da penzioneri budu dio paketa vladinih pomoći. Prema podacima kojima raspolažemo, epidemijom je direktno pogođeno 30.000 ljudi, a indirektno njih 90.000. Ukoliko se uzme prosječna zarada, gruba računica je da su dnevni gubici oko milion i po do dva miliona eura vezano za neostvarenu dobit i zaradu svih djelatnosti koje su zatvorene”, istakao je on.

Vujanović poručuje da bi trebalo naplatiti potraživanja od poreskih dužnika, bez obzira na pandemiju, dodajući da država sada ne bi bila u problemu da su naplaćene stotine miliona eura poreskih dugova.

“Ne vidim smisla niti razloga da to država toleriše više”, naglasio je on.

Vujanović cijeni da bi se u ovoj godini trebalo okrenuti takozvanom „sindikalnom turizmu”, te da se potencijali na Primorju stave u funkciju ljetnje sezone isključivo za zaposlene u Crnoj Gori, jer su, kako je rekao, mala očekivanja da bi se mogao očekivati značajniji priliv gostiju iz inostranstva.

“Zašto građani Crne Gore ne bi mogli da ljetuju u rizortima po nekim pristupačnim cijenama”, dodao je on.

Nije alarmantan porast broja nezaposlenih

Vujanović smatra da će se naći načina da se povećaju zarade onim zaposlenima koji su u borbi protiv epidemije virusa korona bili na prvoj liniji.

Smatra da nije alarmantan podatak o porastu nezaposlenih za preko 3.000 od donošenja mjera za suzbijanje epidemije, s obzirom na to da podaci tog sindikata govore o 30.000 zaposlenih koji su direktno ugroženi.

“Prema našim pokazateljima, između milijardu i po i dvije sredstava crnogorskih građana nalazi se u depozitima u bankama. Smatram da bi Vlada trebalo da razmišlja da se ta sredstva angažuju u investicije u Crnoj Gori, jer kamate na oročena sredstva su nikad manje nego sad. Ta sredstava povučena od građana, i davanje određenih obveznica građanima na štednju, mogla bi da uđu u neke kapitalne stvari vezano za investicije u Crnoj Gori”, smatra on.