Ako ne želite da se ugojite, nije važan samo broj kalorija koje unosite u sebe, nego i u koje doba dana to radite, objavili su naučnici s Univerziteta Vanderbilt iz Nešvila.

Foto: Ilustracija, Pixabay

“Sprovedeno je dovoljno studija na ljudima i na životinjama koje ukazuju na to da nije važno samo šta jedete, nego i kada jedete”, izjavio je Karl Džonson, profesor biologije na Vanderbiltu.

Da bi testirali tu hipotezu, naučnici su proučili metabolizam šest osoba koje su jele u različito doba dana, piše portal Medical News Today.

Svi učesnici bili su stariji od 50 godina, što znači da pripadaju grupi u kojoj raste rizik za razvoj metaboličkih poremećaja.

U prvom ispitivanju svi učesnici su jeli isti doručak, ručak i večeru. U drugom ispitivanju im je uskraćen doručak, ali su nakon večere, dobili dodatni, karolični obrok prije spavanja, prenosi Hina.

Doručak u osam ujutru i taj kasnovečernji obrok u 22 sata imali su isto kalorija, 700, i bili su nutritivno isti. Količina fizičke aktivnosti učesnika bila je podjednaka u oba testa.

Naučnici su potom posebnim alatima pratili rad njihovog metabolizma i razgradnju ugljenih hidrata i masti. I otkrili da je vrijeme konzumacije hrane imalo veći uticaj na sagorjevanje masti, nezavisno od kaloričnog obroka i fizičke aktivnosti.

Taj obrok u 22 sata odložio je sposobnost organizma da razgradi mast. U prosjeku su učesnici koji su jeli doručak sagorjeli 15 grama lipida (masti) više u 24 sata nego oni koji su jeli kasno. Na duži rok to može da dovede do značajnog taloženja masti, pominju stručnjaci.

“To potvrđuje pretpostavku po kojoj obroci danju i noću utiču na to kako se svarena hrana troši, odnosno skladišti, i da će obrok prije spavanja odložiti sagorjevanje masti”, objasnili su na Vanderbiltu.

To saznanje da tjelesni dnevni bioritam reguliše sagorijevanje masti ima važne posledice na prehrambene navike, odnosno potvrđuje tezu da je bolje preskočiti obrok prije spavanja nego doručak.

Njihov rad objavljen je u časopisu PLOS Biology.