Crna Gora je ostvarila značajan napredak u prioritetnim oblastima u vladavini prava, potvrđujući uspješnost sprovedenih reformi, a pored pozitivnih ocjena, Non paper detektuje i slabe strane sistema i na taj način usmjerava dalji tok reformi.

Foto: PR Centar

To je saopšteno na konferenciji za medije povodom predstavljanja Nezvaničnog radnog dokumenta o stanju u poglavljima 23 i 24.

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Aleksandar Drljević, istakao je da je današnji Non paper ukazao da je Crna Gora ostvarila napredak u prioritetnim oblastima u vladavini prava, potvrđujući uspješnost sprovedenih reformi.

„Pažljivim čitanjem dokumenta dobijamo još jednu potvrdu da smo u dosadašnjem reformskom procesu postigli značajne rezultate, koji će nam u bliskoj budućnosti osigurati ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora“, rekao je Drljević.

Pored pozitivnih ocjena, radni dokument, kako je ukazao, detektuje i slabe strane sistema i na taj način usmjerava dalji tok reformi na polju vladavine prava.

„Kada je u pitanju Poglavlje 23 dokument potvrđuje da je Crna Gora nastavila sa dobrim rezultatima, koji su posebno vidljivi u dijelu smanjenja zaostalih sudskih predmeta, novih krivičnih istraga u predmetima korupcije, kao i privremenog i trajnog oduzimanja imovine“, naveo je Drljević.

Pomaci su, kako je kazao, napravljeni u oblasti slobode izražavanja, a zabilježeni su i novi rezultati u dijelu istraga starih slučajeva napada na imovinu medija.

„U Poglavlju 24 smo napravili značajan iskorak u oblasti borbe protiv trgovine ljudima. Ostvareni su i dodatni rezultati u oblasti borbe protiv pranja novca. Posebno smo zadovoljni zbog činjenice da su prepoznati naši napori na planu borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa“, kazao je Drljević.

On smatra da je pred Crnom Gorom intenzivnija faza dinamike pregovaračkog procesa, ispunjenje privremenih mjerila i dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24.

„Smatram da je današnji dan još jedna prilika da sve društvene aktere pozovemo da promisle na koji način zajednički možemo unaprijediti proces i doprinijeti jačanju vladavine prava u Crnoj Gori“, poručio je Drljević.

Pregovaračica za 23. i 24. Poglavlje, Marijana Laković Drašković, istakla je da je Izvještaj dobar i da u njemu nema nikakvih iznenađenja, da su konstatovani rezultati u više oblasti koje su predmetpregovaračkog procesa u sferi vladavine prava.

“U oblasti pravosuđa, prepoznati su napori Crne Gore koji su uloženi za smanjenje broja zaostalih predmeta, a kojima je u prethodnom periodu dat prioritetan status. Na taj način uspjeli smo da smanjimo brojpredmeta pred sudom sa 150.000 u 2016. godini na oko 2.500 na kraju 2019. godine", rekla je Laković Drašković.

Foto: PR Centar

Istakla je i pozitivne ocjene u dijelu reorganizacije Uprave policije, koje su uticale i na jasniju liniju komande unutar Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa time i na jaču i koordiniranijupodršku istragama.

“Ovakve činjenice rezultirale su brojem istraga i gonjenja za djela teškog i organizovanog kriminala,čiji je broj eksponencijalno rastao tokom 2018. i 2019. godine za 150 odsto i 100 odsto u odnosu nadvogodišnji period prije toga (2016/2017), a predstavljene su kao pozitivan uticaj još tješnje saradnje Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštva”, ukazala je Laković Drašković.

Posebno je ukazala na rezultate koji su postignuti u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je, u prethodnom Non paperu iz novembra prošle godine, ukazano na nedovoljne kapacitete kroz lanac svih relevantnihinstitucija, sada konstatovan pristup otkrivanju ovih krivičnih djela koji je bolje fokusiran, a kapaciteti institucija ocijenjeni kao unaprijeđeni, naročito zbog jačanja međunstitucionalne saradnje.

“Takođe, ohrabruje i evidentiranje napretka u oblasti borbe protiv pranja novca, kroz dalje unaprijeđenje inicijalnog bilansa rezultata i unaprijeđenih kapaciteta. Kada su u pitanju migracije, ponovo jekonstatovana otpornost i posvećenost naše zemlje da upravlja migratornim tokovima u skladu sa preporukama i međunarodnim standardima”, istakla je Laković Drašković.

Ona je ocijenila da postoji svjesnot o izazovima koji i dalje ostaju otvorena pitanja u okviru poglavlja 23 i 24, ali i činjenice da rješavanje nekih od njih u mnogome zavisi i od političkih kriterijuma, obzirom da je za ključna imenovanja nosioca pravosudnih funkcija potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

“Ipak, nadamo se da će do kraja ove godine i ovi izazovi biti uspješno riješeni”, poručila je Laković Drašković.

Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, istakao je da za pet godina Specijalno državno tužilaštvo donijelo 128 naredbi o sprovođenju istrage protiv ukupno 991 fizičkog i 270 pravnih lica.

“Naredbi za organizovani kriminal je bilo 70. Za krivična djela visoke korupcije donesene su 42 naredbe”, rekao je Katnić.

U periodu od početka godine do 1. juna SDT je donijelo 16 naradbi o sprovođenju istrage i pet naredbi o proširenju istrage, a ukupno protiv 120 fizičkih i 19 pravnih lica.

“Za krivična djela organizovanog kriminala u ovom periodu je doneseno 12 naredbi o sprovođenju istage protiv 88 fizičkih i dva pravna lica. Za krivična djela visoke korupcije dvije naredbe protiv tri fizička lica i za krivična djela pranja novca dvije naredbe protiv 12 fizičkih i 11 pravnih lica”, naveo je Katnić.

Od 2016. do 2019. godine imovinska šteta je 174 miliona u “ovim krivičnim djelima protiv kojih smo podnijeli optužnice”.