Predsjednik Vlade Duško Marković saopštio je danas u Skupštini da je država uložila ogroman trud i novac da odloži pojavu koronavirusa, da spriječi njegovo širenje i da ga u najvećoj mjeri eliminiše i sačuva zdravlje i živote građana, ali da se virus vratio neodgovornošću nekoliko pojedinaca koji su bili utakmici u Beogradu ili su putovali u Tutin.

Foto: Služba za odnose s javnošću

„Crna Gora je borbu protiv ove pošasti započela na vrijeme, još u januaru. Uradili smo sve da odložimo pojavu virusa, da ga već u toj fazi suzbijemo do nivoa kojim se može upravljati. Potom Odmah u martu, Vlada je donijela prvi paket mjera koji je imao dominantno socio-ekonomski karakter. Nakon tih prvih, hitnih mjera, poveli smo sveobuhvatan dijalog sa svim uključenim društvenim akterima sa ciljem pripreme drugog paketa mjera, koji smo usmjerili prema onima kojima je najpotrebniji. Cilj je bio da očuvamo supstancu naše ekonomije, i da šanse za razvoj ostanu realne i izvjesne. Vjerujem da smo u najvećojm mjeri uspjeli u tome. Bruto fiskalni efekat drugog paketa mjera iznosio je 75 miliona eura. Pored toga, Vlada je formirala poseban tim koji intenzivno priprema i treći paket mjera, koji će imati prije svega razvojni karakter. Razvojni – jer ovu krizu moramo doživjeti kao šansu da ujedinimo snage, pokrenemo potencijal i preduzetničku energiju; jer je naš dugoročni cilj da smanjimo uvoznu zavisnost, posebno u onim oblastima u kojima za to imamo komparativne prednosti; jer treba da očuvamo i osiguramo postojeća, i obezbijedimo nova radna mjesta. Znamo da neće biti lako, ali odlučnost, odgovornost i istrajnost koju smo pokazali u suočavanju sa pandemijom, najbolja su garancija da ćemo se uspješno izboriti i sa svim ostalim izazovima" – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na Premijerskom satu na pitanje Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista o mjerama koje Vlada preduzima uoči drugog talasa koronavirusa.

Premijer je iskazao uvjerenje da će se Crna Gora izboriti sa koronavirusom, ali je istakao da neodgovornost pojedinaca dovodi do importacije i ponovnog širenja virusa.

„Vidjeli smo da se najveći broj novih slučajeva obolijevanja u ovom trenutku jasno i nesumnjivo može povezati sa svega nekoliko pojedinca, a ono što ih karakteriše je činjenica da su nastali direktnim izigravanjem mjera i preporuka Vlade i Ministarstva zdravlja. Sa prisustvom na fudbalskoj utakmici u Beogradu direktno se može povezati klaster iz Budve koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem, dok se čak 31 slučaja u rožajskom klasteru sa širenjem u Bar, Ulcinj i Berane povezuju sa nedozvoljenim prekograničnim kretanjem u opštinu Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučaja ili 76%. Takođe, epidemiološko istraživanje je u toku za 12 novih slučajeva, sa sličnim indicijama unosa. Nauka je jasna oko jedne stvari, a to je da će u slučaju nepoštovanja mjera prevencije, a posebno fizičkog distanciranja, nošenja maski i higijene ruku, vrlo vjerovatno i moguće doći do ponovnog masovnijeg obolijevanja čak i prije jeseni, odnosno prije nego što smo očekivali. Kada je riječ o trenutnom nivou obolijevanja kod nas, ono što zabrinjava je činjenica da smo opet izloženi importaciji sa više strana i na još više lokacija nego u martu, kao i činjenica da je broj kontakata koje su oboljeli ostvarili – veoma visok. Posebno zabrinjava način na koji je došlo do istovremene importacije virusa koji ukazuje na nizak stepen kolektivne odgovornosti, ali i ličnog osjećaja opreza, i opasnosti od zaraze" – kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je rekao da ne postoji ni jedan jedini validan naučni dokaz koji bi ukazivao na slabljenje virusa, da se ne zna do kada će epidemija trajati, kakav će biti nje intenzitet i dalje posljedice, hoće li se virus ponavljati, i u kojem obliku, kada ćemo imati vakcinu ili lijek.

Premijer je odao prizanje svim institucijama i pozvao građane da daju doprinos u prevazilaženju krize, očuvanju zdravlja i života, ali i da u najvećoj mogućoj mjeri očuvamo i našu ekonomiju i finansijski sistem.

„Zadatak cijelog društva je da u ovim uslovima pokažemo, možda i na još bolji i cjelishodniji način, ono što će pokazati mnoge druge turističke destinacije – da smo odgovorni i da će u našoj zemlji turisti biti sigurni. Uvjeren sam da ćemo odgovoriti svim ovim izazovima jednako kao što smo to uradili i u prvoj fazi pandemije" – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković.

„Od 2007. godine, prosječni realni ekonomski rast je iznosio 2,8%, dok je kumulativni rast u pomenutom periodu iznosio 42,4%, pri čemu je bruto domaći proizvod više nego dupliran. U odnosu na Vaše ocijene o katastrofičnom stanju. Dohodak po glavi stanovnika je od obnove državne nezavisnosti povećan 2,2 puta, sa 3.539 eura na 7.888 eura prema preliminarnim podacima Monstata o nominalnom iznosu BDP-a za 2019. godinu. Prosječna neto zarada je u istom periodu porasla sa 282 eura na 515 eura, dok je broj zaposlenih prema administrativnim podacima porastao sa 150 hiljada u 2006. godini, na više od 203 hiljade u 2019. godini, što je prosječni rast od 35%. Od zemalja u regionu, Crna Gora ima i najveću prosječnu penziju i prosječnu neto zaradu u 2019. godini. Pored toga, ukupan priliv stranih direktnih investicija u periodu 2006-2019. godina iznosio je 10,3 milijarde eura, dok je neto priliv iznosio 7 milijardi eura. Prosječno učešće priliva stranih investicija u BDP-u u periodu 2006-2019. godina iznosi preko 21%, što je ubjedljivo najveći procenat ne u regionu, nego na cijelom prostoru Jugoistočne Evrope." – saopštio je predsjednik Vlade Duško Marković na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba Demokratskog fronta.

Govoreći o zaduživanju Premijer je rekao da je zaduživanje u svrhu izgradnje infrastrukture preduslov realizacije dosadašnjih i budućih razvojnih projekata. „Istovremeno – nekoliko godina uzastopno, prekinuli smo praksu zaduživanja radi likvidnosti tekućeg budžeta" – kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je iznio podatke za uporednu statistiku sa zemljama EU rekavši da ti podaci pokazuju da je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u 2010. u Crnoj Gori iznosio 41% prosjeka EU, dok je u 2018. iznosio 48% prosjeka EU i da je to najveći procenat u regionu Zapadnog Balkana.