Predsjednik Vlade Duško Marković saopštio je na Premijerskom satu da smatra da su određene zarade menadžera u kompanijama u većinskom državnom vlasništvu nepristojno visoke za prilike u kojima živimo, bez zalaženja u opravdanost i utemeljenost u pogledu ostvarenih bilanca i da će insistirati da zakon bude jednak za sve i da menadžeri kompanija pripreme akte o zaradama zaposlenih u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Foto: gov.me, S.Matić

„Sa druge strane, ne mogu da dopustim da izdvojeni slučajevi budu reper za cijeli sistem, kako Vi to želite predstaviti, te da prećutimo činjenicu da se značajnim brojem preduzeća upravlja domaćinski, na način koji može poslužiti za primjer" – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na Premijerskom satu na pitanja Poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije.

Odgovarajući na pitanja o poreskom opterećenju rada Premijer je kazao da Vlada u kontinuitetu pokazuje spremnost da umanji poreska opterećenja po osnovu rada. „Samo tokom 2019. godine Vlada je predložila značajne izmjene poreskih propisa koji dokazuju ovu tvrdnju" – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

„Naime, krajem 2019. godine izvršeno je potpuno ukidanje tzv. „krizne stope" poreza na dohodak fizičkih lica, te se dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori oporezuje po jednoj od nižih stopa u Evropi od 9%. Mi čak mislimo ili ja mislim da treba da bude i niža. I da čak dio smanje stope poreza na dobit treba da ide u reinvestiranje. Takođe, tokom 2019. godine izvršeno je umanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za 2 procentna poena, te je između ostalog, učešće poreza i doprinosa u bruto iznosu umanjeno na oko 39%" – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je kazao da nema taj komfor da samo komentariše, već da mora donositi odluke od kojih zavisi ekonomski život u Crnoj Gori.

„I po pitanju poreskih politika, i po pitanju penzijskih prava, Vlada blisko sarađuje sa domaćim i inostranim partnerima, kako bi predložena rješenja bila u skladu sa međunarodnim standardima i održiva na duži rok. Dakle, ne da posežemo za populističkim rješenjima (to je najlakše) već da tražimo ona koja će dati najbolje rezulatate sa najmanje negativnih efekata. Ono što takođe želim da istaknem, a to je da gotovo nema dana da u Vladi ne vodimo razgovor sa udruženjima poslodavaca i sindikatima. Juče smo, na primjer, imali sastanak sa predstavnicima Privredne komore. Pozivam ih, neka kažu, da li su ikada do sada imali ovako otvoren pristup od strane Vlade? Da li se ikada sarađivalo ovako blisko kao sada? Mi u Vladi nijesmo ni slijepi ni gluvi na zahtjeve poslovne zajednice kako to pokušavate da predstavite. Pokazala je to i situacija sa korona virusom. Svi su mogli da vide kako je privreda pritekla u pomoć u najtežim momentima i kako je Vlada pružila ruku onom dijelu privrede koji je najdirektnije i najviše osjetio posljedice. I opet,  na tom planu, svakodnevno komuniciramo i zajednički tražimo modele za brži oporavak ekonomije. Samo na taj način – ako radimo, a ne ako samo govorimo o tome, možemo doprinijeti i povećanju standarda naših građana i boljem kvalitetu života. Istini za volju, cijenim da smo u uslovima opstrukcije kakve smo imali sve vrijeme ovog mandata, nije je, dugo sam u politici u Crnoj Gori, ovakve opstrukcije, odavno nije bilo, institucionalne za realizaciju ključnih strateških politika na svakom koraku, uspjeli da održimo ispravan kurs i odličan trend, i da ćemo zajedno sa svima koji misle dobro Crnoj Gori i njenim građanima, nastaviti putem socio-ekonomskog napretka za dobro svakog pojedinca i svake porodice" – zaključio je premijer Duško Marković odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije.

/// Marković: Uspješno smo se izborili sa koronavirusom koji je importovan iz SRBIJE

Vlada se dosljedno zalaže za punu afirmaciju manjina, to je stalni zadatak i privilegija našeg društva

Takođe, Duško Marković kazao je na Premijerskom satu da se Vlada dosljedno zalaže za punu afirmaciju manjina, da su institucije garant uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima te da je u mandatu ove Vlade ostvaren vidan napredak u razvoju i donošenju savremenog zakonodavnog i institucionalnog sistema za ostvarivanje, zaštitu i unapređenje prava manjina i drugih manjinskih nacionalnih zajednica te da su povećanja izdvajanja za manjine.

„Društvo je jako, onoliko koliko je snažna veza među svim njegovim djelovima i vrijednostima. To je ideal kome teži svaka demokratska i prosperitetna zajednica. Polazeći od iste osnove, da bez obzira na razlike jedni drugima budemo oslonac obnovili smo državnu nezavisnost i sačuvali vjekovni sklad različitih nacija i vjera koje žive u našoj zemlji. To nas pak, ne oslobađa, već obavezuje da snažimo kariku multikulturalizma i multikonfesionalizma – jer smo gradeći neraskidive veze među svim narodima na ovom prostoru, odolijevali svakoj nevolji i svakom nevremenu. A samo takvi, bićemo i svakom dobru naredni. Iako je Crna Gora primjer suživota i sklada, i država u kojoj su manjinski narodi svaki put, bezrezervno i u vrijeme velikih izazova, potvrdili privrženost našoj Državi – treba da razgovaramo o mogućnostima unapređenja uslova za još snažnije ostvarivanje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, definisanih članom 79 Ustava" – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno" – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative.

Premijer je podsjetio da je značajno unaprijeđeno funkcionisanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, kao i Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. „Jednom riječju – ojačali smo sve tri institucije i obezbijedili im samostalnost i nezavisnost" – kazao je Premijer.

Predsjednik Vlade je dodao da je paralelno, kroz izmjene i dopune pomenutog Zakona, u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica čine većinu ili 5 % stanovništva, definisano da u službenoj upotrebi bude i jezik tih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, a što su pozdravila i nadležna tijela Savjeta Evrope.

„Krajem 2019. godine donijet je i Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, kojim se uređuje ovo važno pitanje po mjeri potreba svih građana koji žive u Crnoj Gori. Funkcionalna nezavisnost trebala je biti ojačana i finansijskom sposobnošću i potencijalom institucija koje se bave afirmacijom manjinskih naroda, što smo i učinili. Zato se budžetom Crne Gore za funkcionisanje Fonda opredjeljuje najmanje 0.15% od tekućeg budžeta, a samo u mandatu ove Vlade za finansiranje projekata Fond je raspodijelio skoro 4 miliona eura, dok je u tekućoj godini za podršku projektima raspodjeljeno više od milion eura. Takođe, za funkcionisanje i realizaciju programskih sadržaja albanskog, bošnjačkog, muslimanskog, hrvatskog, srpskog i romskog savjeta obezbjeđuju se budžetska sredstva koja su od 2018. godine udvostručena u odnosu na prethodni period, i ukupno iznose 600.000 eura, odnosno 100.000 eura za svaki manjinski savjet na godišnjem nivou. Dodatno, za rad Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina opredijeljen je budžet koji na godišnjem nivou iznosi oko 300.000 eura, i njegov zadatak je promocija i zaštita manjinskih prava, podsticanje očuvanja, razvoja i izražavanja kulture manjinskih naroda. Treba napomenuti da je za posljednje tri godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u pet prioritetnih oblasti opredijelilo preko 3,5 miliona eura za projekte nevladinih organizacija, od čega više od milion eura za unapređenje, zaštitu i promovisanje manjinskih prava. Poslednje, ali ne i najmanje važno - Vlada je u ovom mandatu donijela i Strategiju manjinske politke 2019-2023, kao dokument kojim su definisane mjere za dalje unapređenje položaja manjina u Crnoj Gori" – kazao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je kazao da je unapređenje i zaštita prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica stalni zadatak na planu očuvanja i razvijanja njihove kulture i posebnosti. „I ne samo zadatak, već privilegija našeg društva koju moramo da njegujemo. Riječju – amanet koji ostavljamo budućim generacijama" – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Predsjednik Vlade Duško Marković je saopštio na Premijerskom satu da će već sjutra na sjednici Vlade prezentirati rezultate razgovora u okviru njegove inicijative Savez za Evropu i da će predložiti akcioni plan učesnicima dijaloga za dalji rad na važnim pitanjima koja su pokrenuta, kojima će se baviti ova i vjerovatno sljedeća Vlada i da zajedništva u Crnoj Gori ne može biti osim na temeljima antifašizma.

„Inicijativu koju smo nazvali Savez za Evropu pokrenuo sam početkom februara, kada sam sve relevantne političke i društvene činioce pozvao na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive. U periodu od 19. februara do 11. marta, gotovo svakodnevno, imao sam ozbiljne i detaljne razgovore sa predstavnicima nevladinog sektora, medija šta god mislili o njima i društvenih organizacija koje su bile voljne da se uključe u ovaj dijalog,  o čemu je javnost u potpunosti informisana. Dijalog je morao biti prekinut zbog pandemije korona virusa i nastavljen je čim su se stvorile zdravstvene pretpostavke, dakle krajem maja, razgovorima sa predstavnicima političkih partija u ovom Parlamentu. Kao što sam više puta istakao, svi ti razgovori odisali su otvorenošću, često i kritičkim tonovima i ako kažete da je to farsa. Vjerujte da ni meni nije uvijek bilo baš prijatno da se suočim sa pojedinim ocjenama mojih sagovornika, ali to i jeste bila svrha inicijative – da bez dlake na jeziku govorimo o našoj stvarnosti, kako bi zajedničkom pameću i zajedničkim snagama ubrzali naš put ka Evropskoj uniji" – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Miodraga Lekića iz Kluba poslanika SNP-DEMOS.

Premijer Duško Marković je rekao  zahvalan svima onima koji su se odazvali njegovom pozivu i rekao da se zalaže za zajedništvo u Crnoj Gori, ali da ono mora biti na temeljima antifašizma i poštovanja institucija Crne Gore.

„Moram i ja vas nešto upitati poslaniče Lekiću: na koju vrstu zajedništva vi mislite? Da li je to zajedništvo na antifašističkom temelju Crne Gore? Ili vi taj dio zajedništva vidite kao reviziju naše antifašističke borbe, kao izjednačavanje oslobodilačke borbe i kolaboracije sa okupatorima? Da li vi to zajedništvo vidite kao prekrajanje naše istorije, i to onih najsvjetlijih stranica? Nema zajedništva na toj temi. Da li vi, poslaniče Lekiću, to zajedništvo vidite na pristajanju na negiranje crnogorskog identiteta, na našem prihvatanju osporavanja crnogorske državnosti, na tezama da smo svi mi ovdje Srbi, a da su Crnogorci izmišljena nacija? Da li je to Vaša linija zajedništva? Da li je Crna Gora kao srpsko-ruska prćija, a ne kao članica NATO i EU, to Vaše zajedništvo čiji mi izostanak spočitavate? Da li porušen multinacionalni i multivjerski sklad u našoj zemlji Vi to doživljavate kao put u zajedništvo? Imali ste priliku da ga branite ovdje u ovom Parlamentu prethodnih dana ali vas nigdje nije bilo, pa i na razuman govor i obraćanje potpredsjednika Skupštine prije par minuta imali ste upadicu u tom smislu.Dakle, nema zajedništva ni na ovoj temi. Niti će ga ikada biti poslaniče Lekiću. Da li je vaša tačka zajedništva besprizorno nepoštovanje institucija države Crne Gore? Nepoštovanje zakona koje je donio ovaj Parlament u bilo kojoj atmosferi? Nepoštovanje zdravstvenih preporuka struke i nauke, i drastično ugrožavanje života naših građana o čemu svjedočimo ovih dana? Da li je naše pristajanje na takvo ponašanje mjera Vašeg zajedništva poslaniče Lekiću? Kada se oko ovih krucijalnih tema shvatimo i dogovorimo, onda možemo govoriti o zajedništvu u Crnoj Gori. Ne guramo, dakle, mi građane u sukobe, poslaniče Lekiću, mi ih GURAMO, ako tako mogu reći, i  u sigurniju i stabilniju budućnost, koju neće opterećivati naši istorijski raskoli. Ali, ne zavisi sve samo od nas kao što znate, uvijek postoji i druga strana" – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Poresko opterećenje rada u CG je na nivou prosjeka EU, Vlada stvara uslove za povećanje životnog standarda građana

„Da Vlada posvećeno radi na stvaranju uslova za poboljšanje životnog standarda svih građana, a posebno onih sa najnižim primanjima, svjedoči i odluka kojom je minimalna zarada povećana za 15% u 2019. godini. Uporedo sa tim, kako se ne bi usporio rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, odnosno kako bi se smanjilo ukupno poresko opterećenje rada, smanjena je i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za 2 procentna poena od jula prethodne godine. Obje izmjene stupile su istovremeno, 1. jula 2019. godine. Takođe, od 1. januara ove godine smanjena je viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa 11% na 9%, čime se dodatno umanjuje ukupno poresko opterećenje rada i stvara mogućnost daljeg povećanja zarada. Dakle, čak i u vremenu fiskalne konsolidacije koju sprovodimo od početka 2017. godine, Vlada ne samo da nije povećavala, nego je smanjivala poresko opterećenje rada. Svakako, svjesni smo činjenice da je u cilju jačanja konkurentnosti privrede i daljeg povećanja zarada crnogorskih građana, potrebno dodatno raditi na smanjenju poreskog opterećenja rada, što je svakako dio naše ekonomske politike" – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na Premijerskom satu na pitanja Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.

Premijer je rekao da u novonastalim uslovima posebno moramo voditi računa da se ne dovede u pitanje dugoročna stabilnost i održivost javnih finansija, jer porezi i doprinosi imaju značajno učešće u ukupnim poreskim prihodima.

„Trenutna ekonomska situacija uzrokovana virusom COVID-19 i mjere koje smo donijeli, po sadašnjim procjenama za posljedicu će imati smanjenje prihoda budžeta za oko 350 miliona eura u odnosu na plan za 2020. godinu, što iziskuje traženje modela za dodatno finansiranje. Posebno naglašavam da zbog smanjenja stope doprinosa na zdravstveno osiguranje koje je u primjeni već godinu dana, za prvu polovinu tekuće godine registrjemo niže prihode za oko 12 miliona eura. Ovaj pad uzrokovan je dijelom i padom ekonomske aktivnosti usljed pandemije korona virusa, ali je on najvećim dijelom rezultat niže stope doprinosa na zdravstveno osiguranje, što se vidi i na osnovu naplate doprinosa za PIO i doprinosa za nezaposlenost koji bilježe blagi rast u odnosu na isti period prethodne godine. I pored svega navedenog, znate da smo i u periodu teške krize izazvane epidemijom, sa posebnim senzibilitetom, konkretno i pravovremeno djelovali u cilju očuvanja zaposlenosti. U toku aprila i maja ove godine za subvencionisanje plata za 65 hiljada zaposlenih isplatili smo bruto iznos od 32,5 miliona eura. Već smo za 250 novozaposlenih lica odobrili subvencionisanje plata na period od 6 mjeseci. Do polovine juna, ukupan iznos odloženih poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa i obaveza nastalih po osnovu reprograma poreskih potraživanja iznosi preko 45 miliona eura" – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je ukazao da je rezultat pandemije koronavirusa neizvjesnost u cijelom svijetu i da u takvim uslovima ishitrene ili ekonomski nedovoljno odmjerene odluke mogu stvoriti dodatni rizik.

„A vrijeme koje živimo, traži brze odluke, ali prije svega odluke sa najmanjim mogućim rizikom. Prioritet Vlade ostaje očuvanje ekonomske stabilnosti, i očuvanje postojećih radnih mjesta, kao preduslova održivosti javnih finansija. Stoga u situaciji ugrožene likvidnosti Budžeta, u kratkom roku nije realno očekivati dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada" – zaključio je premijer Duško Marković.