Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, večeras je u intervjuu na TV Prva jasno je poručio da država neće da privatizuje svetinje.

Foto: Gov.me

Đukanović je, u emisiji Intervju na TV Prva, saopštio da masku nosi uvijek kada mora.

"Da je najugodnije nije, ali u situacijama kada se moramo pridržavati pravila NKT-a, nema druge. Suočavamo se kao društvo s novim i nepoznatim rizikom. Nažalost nema još medicinskog odgovora na taj problem, pa je logično moramo poštovati preporuke i pravila. To je elementarna odgovornost, sve drugo bilo bi nedopustivo i neodgovorno i za sve građane a kamoli za one koji moraju da pruže pozitivan primjerm," istakao je on.

On kaže da je  fascinantna odgovornost koju je pokazalo društvo u situaciji koja je snašla Crnu Goru i svijet.

"Sve institucije su pokazale odgovornost. Nije nas iznenadio ni povratak epidemije," naveo je on.

"Pojedini su pomislili da derbi u Beogradu ne može proteći bez nas, pojedini u Rožajama su pomislili da mogu obezbijediti dolazak rođaka zbog neke svadbe, i sve se pokazalo da smo jako dobri kada je najteže, "istakao je on.

Ne razmišljaju o odgađanju izbora

Epidemiju ne treba politizovati, posebno ne smijemo to raditi na vulgaran način.

"Kada je u pitanju epidemija, svi a posebno državni organi moramo uraditi sve što je u našoj moći da je vratimo pod kontrolu, kakvu smo imali u prvom talasu. Uvjeren sam da ćemo tokom narednog mjeseca imati punu kontrolu. Mislim da zato ne treba razmišljati o odgađanju izbora. Mislim da i u ovakvim uslovima možemo da vodimo ovu fazu predizborne kampanje. Mislim da će se u avgustu stvoriti uslovi da intenziviramo kampanju, možda i na terenu, ali otom potom," rekao je Đukanović.

Đukanović kaže da je jako važno da svi shvatimo da je najvažnije da prepoznamo složenost izazova koji donosi kriza, i da pokažemo sposobnost da se krizi prilagodimo.

Upitan na osnovu čega je siguran da se Crnoj Gori opet neće dogoditi teška ekonomska kriza, Đukanović kaže da je potrebno prepoznati krizu.

"Važno je prepoznati izazov koji kriza donosi i shvatiti da joj se moramo prilagoditi. Ko god je prkosio krizi, loše je završio. Mnogi biznisi su 2008. godine propali. Nažalost biznisi su ostali na koljenima i sa teškim dugovima, mislim da nas ta iskustva kroz koje je crnogorska ekonomija prošla bez posljedica"

Đukanović kaže da bi više volio da "krizu" nema kao temu u predizbornoj kampanji, ali realnost je drugačija.

"Zato moramo prepoznati one ljude i garancije koji će prepoznati kako prevazići probleme i izaći iz krize. Ova vlast je pokazala to umijeće. Sjetimo se 90-tih, kada smo u ratničkim periodima uspjeli da sačuvamo mir i stabilnost. Održivost crnogorske ekonomije smo uspjeli da sačuvamo. To smo uspjeli i u periodu bombardovanja. Sjetite se da smo 2006. uspjeli da bez bilo kakvih žrtava i ugrožavanja stabilnosti obezbjedimo nezavisnost države. Pozamašan je spisak svega što smo uspjeli da u teškim periodima postignemo. Svemu možemo dodati i ovo iskustvo u suočavanju sa prvim talasom Kovid19 ne samo da smo posljednji registrovali koronavirus, već smo postali i prva korona fri destinacija," naveo je on.

Nije ovo nikakvo reklamerstvo, ovo je ozbiljna politika koja se trudi i pokazuje sposobnost da definiše maksimalno dobre forme u uslovima da kao društvo i pojedinci prođemo sa što manje posljedica, istakao je Đukanović.

Pandemija ne može ugroziti isplatu penzija

Kaže da je optimista da ćemo izdržati i ekonomske posljedice pandemije. Upitan može li da sa sigurnošću kaže da neće biti kašnjenja penzija, Đukanović kaže:

"Ne postoji niko na planeti koji bi vam mogao kazati koliko će pandemija trajati. Ne želim da se zbog toga upuštam u bilo kakve prognoze, ali na bazi ovoga do sada i da uprkos svim problemima kroz koje je prolazilo crnogorsko društvo, uspjeli smo da vodimo  računa o prioritetima. Ubijeđen sam da se to ne može ugroziti ni u budućem periodu. Prvo zbog sagledavanja svih mjera koje Vlada planira da napravi i koje je napravila," istakao je Đukanović.

Iz krize se najbolje izlazi kroz razvoj i kroz investicije, rekao je Đukanović.

"Naš interes je da sačuvamo povjerenje investitora stranih, i zato ne želimo povećanje poreza," istakao je on.

Treba da unaprijedimo efikasnost administracije, istakao je Đukanović.

"Danas trpimo prigovore da imamo spornu administraciju," kazao je on.

 Administracija koja ne podržava biznis nije dobra administracija

On kaže da mora da se pokaže ljudima koji rade u administraciji da je veoma neodgovorno ne donositi odluke na vrijeme, kašnjenje u donošenju odluka.

"Moramo prekinuti to vrzino kolo ometanja biznisa u Crnoj Gori. Mnogo je tih nevladinih organizacija koje svakodnevno, u formi zabave često, pišu krivične prijave protiv odgovornih ljudi u državi. Pa kada te krivične prijave dohvate mediji, pa spinuju i žive od tih tržišnih senzacija, koje su vrlo štetne prema društvu u cjelini. Sada već razni nivoi tužilaštava bivaju senzitivni, neselektivno, nektitično prihvataju te prijave. Kada administracija ne odlučuje onda investitori odlaze, a kada oni odu, ekonomija stagnira. A kada ne bude napredovala ekonomija onda nećemo imati od čega da servisiramo obaveze. Moramo konačno shvatiti da svi djelovi jasnosti i nvo sektor i mediji, ne smiju da utiču u destrukciji nacionalne ekonomije i države Crne Gore," istakao je on.

Đukanović kaže da je država najoodgovornija da učini poreski sistem stimulativnijim za investitore.

"Administracija koja ne podržava biznis nije dobra administracija," istakao je on.

Nema života pod staklenim zvonom u uslovima koji je globalni problem, rekao je predsjednik Crne Gore.

"Različiti menadžmenti država, razne vlasti različito se odnose prema izazovima krize, pa su i rezultati različiti. Crnogorska vlast je pripremila treći paket mjera, i već sada razmišljamo kako nakon što iz ove krizne godine možemo da počnemo da radimo na korišćenju drugih mogućnosti dok se sve usluge, turizam i privreda ne vrate u punu funkciju," istakao je on.

Đukanović kaže da u uslovima krize mogu da se isplaniraju ozbiljne investicije.

"Ozbiljne investicije rade se i dalje u Crnoj Gori, koje znače i otvaranje mnogo radnih mjesta. Samo u Porto novom biće novih 1000 radnih mjesta. Danas sam razgovarao sa Kolašincima, grade se hoteli i gore će biti 1500 novih radnih mjesta. Realne su to mogućnosti. Postoji jedan odgovoran iskustven menadžment. U krizi treba promijeniti ciljeve," naveo je on.

Mislim da poslodavci uprkos teškoćama prije nego posegnu za otpuštanjem radnika, moraju razmisliti.

"Jesu li to isti ti radnici koji su im pomogli da steknu profit. Ako ste u mogućnosti da odlučujete morate pokazati potreban sistem odgovornosti," istakao je on.

Banke moraju pokazati neuporedivo veći stepen aktivizma od onog koje su pokazali, rekao je Đukanović, dodajući da poslodavci da preuzmu veći dio odgovornosti, da bi sačuvali neophodan nivo socijalne stabilnosti.

Đukanović kaže da se treba vratiti onome što je Crna Gora ostvarila krajem 2019.

"Mi smo tada imali smanjenu stopu nezaposlenih, nekih 200. 000 zaposlenih sa ozbiljnom tendencijom povećanja zaposlenih. I ja živim u uvjerenju da će Crna Gora lako prevazići krizu i nastaviti rast. Mi smo ubrzano sustizali Evropu u pogledu životnog standarda. 2006. Crna Gora je bila na 36% standarda prosječnog građanina EU, nekoliko godina kasnije bila je na 50%. CG je na dobroj putanji. Treba da se suprotstavimo posljedicama krize, da bolje radimo. Ne vjerujem da će kriza uništiti svijet i svjetsku ekonomiju, izborićemo se, a brzina oporavka zavisiće od nas," istakao je on.

Iz godine u godinu je dotjerivano lice nacionalne crnogorske ekonomije i moguće je da se i dalje dotjeruje, rekao je Đukanović.

"Sa dosadašnjim iskustvom, jasno je da ideja mora biti da na održiv način isplaniramo valorizaciju svih naših potencijala. Ni slučajno da se sada zbog ove situacije odričemo crnogorskog turizma. Turizam će dugoročno predstavljati važan oslonac i razvoj crnogorskog turizma. Logično je da ljudi koji imaju novac da što brže dođu do novca, sa što manje napora. Logično je da je lakše raditi u turizmu nego na njivi ili u crnoj metalurgiji," kaže Đukanović.

Crna Gora je zajednički dom svih koji u njoj žive, rekao je on.

"Svi treba da se potrudimo da dosegnemo evropski dio života," kaže Đukanović.

Crkveni velikodostojnici u Crnoj Gori su postali vođe pokreta koji nam je suprotstavljen, i nude konzerviranje, smatraju da EU i NATO nijesu pravi put, naveo je on. Osvrnuo se na krizne godine.

"1918. godina je godina zločina nad Crnom Gorom. A 2006. godine smo zaokružili proces i pokazali smo da znamo šta ćemo sa nezavisnošću. Crna Gora je u mešđuvremenu napravila prekretnički zaokret prema Evropi, pokazala je da ne želi da bude dio vanevropskog životarenja. Želimo da svojim građanima obezbijedimo evropski kvalitet života. I već smo pozamašan put ka tome prešli," istakao je on.

1989. je Crna Gora jedina zemlja koja je tada sačuvala mir, uprkos turbulencijama izvan njenih granica, podsjetio je.

"Jedini lijek tome je emancipacija crnogorskog društva. Emancipacija je proces koji traži vrijeme, i klatno se pomjerilo. I oni koji su bili skeptični prema crnogorskoj nezavisnosti danas su shvatili da im je ta nezavisnost donijela dobro," istakao je on.

Nijesu krizne godine najpovoljnije za emancipaciju, dodao je Đukanović.

"Kako možete učvrstiti povjerenje u toku krize. U uslovima vankriznog funkcionisanja otvaraju se ozbiljne mogućnosti da zaista možemo da ubrzamo proces emancipacije. Građanima nije samo geografski mjesto u Evropi," naveo je on.

Upitan da li Crnoj Gori kao građanskoj državi prijeti opasnost od federalizacije, Đukanović kaže da ovaj sastav stanovništva u Crnoj Gori je živio i u vrijeme kada je u Bosni divljao etnički rat.

"Taj sastav nije neka virtuozna politika bilo koje vlasti jer ne bi nikakva politika savladala negativne strasti u Crnoj Gori, da ih je bilo kao što je to bio slučaj u BiH. Mislim da je Crna Gora ipak mnogo drugačijeg kvaliteta međuetničkih odnosa, i stabilnijih odnosa. Jedinstven je primjer na Balkanu stepen povjerenja koje manjinski narodi pokazuje ka svojoj državi. I CG na to treba da je ponosna.

Lideri nacionalnih partija pokušavaju da prikažu CG kao federaciju naroda koji u njoj žive, kako bi uspjeli da uspostave svoje interese u njoj", jasan je Đukanović.

"Nemojte da zebete, prepoznajemo te tendencije. Ne želimo da pravimo trule kompromise, jer ako bi napravili trule kompromise CG bi vjerovatno bila u opasnosti kakvoj je bila Bosna 90-tih. Imate na čelu jednu građansku partiju kakva je DPS i želimo samo da radimo na učvršćivanju međuetničkog povjerenja," rekao je Đukanović.

"Plivajući nekako nizvodno, a ne kao mnogo puta kroz istoriju uzvodno, možemo dobro pozicionirati interese svoje države, i svakog crnogorskog građanina," rekao je on.

SPC posljednji adut iz rukava za pokušaj promjene vlasti

Kada sam prije neki dan čitao neku od izjava crkvenih velikodostojnika, primijetio sam da su se i sami zapleli.

"Država ne može da privatizuje već može da podržavi nešto što pripada njoj. Ova država raspolaže ogromnom dokumentacijom da je mnoštvo toga nastalo do 1918. Predložili smo u okviru Zakona da se u upravnom i sudskom postupku preispita upis imovine. U suštini nam šalju poruku ko je šta uzeo, uzeo je dajte da ne preispitujemo sada to," kaže Đukanović.

On kaže da ne žele niti jednu čašu ako tuđa, ali neće dozvoliti nikome da uzme ono što je od države.

"Moramo zato prevazići to nepovjerenje. Ako ne vjerujete u to da su sudovi nezavisni u Crnoj Gori, valjda vjerujete da je sud u Strazburu nezavisan. Sve nas to dodatno uvjerava da oni nijesu sigurni u argumentaciju koja je sadržana u paroli "ne damo svetinje", jer da su sigurni oni bi pristali. Jednako tako vjerujemo da su žalbu iz istog razloga podnijeli Ustavnom sudu pa je povukli. O čemu je ovdje riječ, ja sam ubijeđen da je SPC u krenula sa manipulativnom idejom da odbrani svetinje od države Crne Gore koja ih je izgradila. U međuvremenu su se pojavile one adrese koje su bile aktuelne 2016. To su radili preko moskovske adrese, preko nama susjedne beogradske adrese, pa su se te dvije adrese u susret 2020. prisjetile da bi mogle da pokušaju da poprave ono što nijesu uspjele 2016. vidjele su da sa istim igračima to nije izvodljivo, i onda se naravno poseglo za crkvom," naveo je on.

"Crkva je posljednji adut koji su izvukli iz rukava, koja bi trebalo da pomogne da dođe do smjene vlasti," naveo je Đukanović.

SPC služi jednom anticrnogorskom interesu i pokušava to da uradi na jedan način koji će značiti dalju demonstraciju nepoštovanja države Crne Gore, rekao je Đukanović.

On je podsjetio da je Crnogorska crkva nestala nakon nestanka crnogorske države, te dodao da je nakon obnove nezavisnosti, u skladu sa kanonskim pravom da crkvene nadležnosti slijede ono što su državne granice, da se uspostavi jedinstvena pravoslavna crkva koja će objediniti sve vjernike i Srbe i Crnogorce.

"Do posljednjeg daha ću dok budem na vlasti i u životu raditi na stvaranju pravoslavne crkve. To ne znači da zbog toga moramo da budemo u ratu," naveo je on.