U prvoj polovini godine kaznu zatvora u prostorijama za stanovanje izdržalo je 71 osuđeno lice, saopšteno je Vikend novinama iz Ministarstva pravde. S druge strane na ovu kaznu čekaju još 233 osuđenika nekima je poziv poslat, a neki su nedostupni nadležnim organima.

 

Foto: Ilustracija, Pixabay

“Trenutno u radu je 223 predmeta u kojima je osuđenim licima izrečena kazna zatvora koju će izvršavati u prostorijama u kojima stanuju. Sa većim brojem osuđenih lica već je obavljen zakonom propisan prvi razgovor, a sa svrhom upoznavanja osuđenih lica sa pravima, obavezama i načinom izvršenja izrečene kazne i radom uređaja za elektronski nadzor, i postupak izrade programa izvršenja kazne u tim predmetima je u toku. U određenom broju predmeta osuđenim licima je poslat poziv za obavljanje razgovora, dok određeni broj osuđenih lica trenutno nije dostupan Ministarstvu pravde radi izdržavanja kazne i u tim predmetima se preduzimaju zakonom propisane radnje u cilju obezbjeđivanja njihove dostupnosti”, precizirano je iz Ministarstva.

IZVRŠENJE KAZNE PREKINUTO U PET PREDMETA

U periodu od 1. januara do 30. juna, u pet predmeta je bilo prekinuto izvršenje kazne zbog nepoštovanj a programa izvršenja od osuđenog lica.

“Od navedenog broja, u četiri predmeta je to bilo iz razloga samovoljnog napuštanja prostorija u kojima osuđeno lice stanuje i izdržava kaznu, dok je u jednom predmetu izvršenje kazne bilo prekinuto iz razloga samovoljnog oštećenja odašiljača uređaja za praćenje (nanogice), tj. nasilnog djelovanja na nanogicu na način što je ista bila prerezana u dijelu kaiša i tako uklonjena sa tijela osuđenog lica”, naveli su iz Ministarstva.

Da osuđenik prekine “nanogicu” dešavalo se i ranije, od kada je počela primjena ove alternativne krivične sankcije, ali ne u velikom broju slučajeva. U tim slučajevima je kaiš prekinut, te je na taj način onemogućeno dalje praćenje osuđenog lica. U takvim situacijama podnosi se izvještaj sudu, a osuđeno lice preostali dio kazne mora da izdrži u zatvoru.

Naime, kada osuđenik ne poštuje program izvršenja kazne, izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje se prekida, a predmet se dostavlja sudu koji je donio odluku na dalju nadležnost.

“Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud određuje da ostatak kazne zatvora izdrži u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija”, propisuju zakonske odredbe.

OSUĐENIK MOŽE REDOVNO ODLAZITI NA POSAO

Zakonom je regulisano da osuđeni koji izvršava kaznu zatvora u prostorijama u kojima stanuje ima pravo da boravi jedan čas dnevno van prostorija u kojima stanuje. Iako je u kućnom zatvoru, ukoliko je osuđenik zaposlen, onda će on redovno odlaziti na posao, ukoliko krivično djelo za koje je osuđen nije u vezi sa radom. Prostorije u kojima stanuje osuđenik može napustiti i ukoliko mora kod ljekara ili je njegovom članu familije neophodno pružanje medicinske pomoći.

Takođe, ukoliko osuđenik ima obavezu staranja prema nekom članu porodice, on u skladu sa zakonom može da napusti prostorije u kojima obavlja kaznu, u slučaju da obavezu o staranju navedenog lica, a ne može da obavlja niko drugi. U slučaju kad Ministarstvo odobri osuđenom da napusti prostorije u kojima stanuje, vrijeme koje osuđeni provede van prostorija u kojima stanuje uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora.

Izuzetno, osuđeni kome je potrebna hitna medicinska pomoć može napustiti prostorije u kojima stanuje i bez podnošenja zahtjeva, o čemu je dužan da, u roku od 24 časa, obavijesti Jedinicu za uslovnu slobodu i dostavi izvještaj zdravstvene ustanove o zdravstvenom stanju. Vrijeme provedeno na bolničkom liječenju uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora.

POČETAK KAZNE ZAVISI OD DANA PRiJEMA PRESUDE

Kako je pojašnjeno iz Ministarstva, za neka lica koja su tokom prvog talasa koronavirusa kršila mjere NKT-a o sprečavanju širenja zarazne bolesti, a kojima su izricane mjere kućnog zatvora, počela su sa izvršenjem kazne, dok su neki predmeti u radu. Naime, pomeuta lica nijesu bila prioritet u odnosu na one koji su ranije osuđeni na kaznu kućnog zatvora.

“Osnovni kriterijum prilikom određivanja dana početka izvršenja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje jeste datum prijema sudske presude kojom je neko lice osuđeno na tu kaznu. Naravno, u praksi se dešava da se u nekim predmetima pojave neke okolnosti koje utiču na odlaganje početka izvršenj a kazne, kao što su npr. zakonom propisanih razloga podnešeni zahtjev nadležnom sudu od osuđenog lica za odlaganje izvršenja kazne ili trenutna nedostupnost osuđenog lica. Presude kojima je osuđenim licima zbog krivičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz člana 287 Krivičnog zakonika Crne Gore izrečena kazna zatvora i istovremeno određeno da će se ta kazna izvršiti u prostorijama u kojima stanuju, su uzete u rad po redosljedu prispjeća i sa većinom osuđenih lica obavljeni su razgovori i radi se na programu izvršenja, a neka lica su već na izvršenju kazne”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Podsjetimo, zaključno sa 2019. godinom 310 osuđenika izdržalo je kaznu kućnog zatvora, a ova alternativna krivična sankcija počela je da se primjenjuje na samom kraju 2017. U prošloj godini u svojoj kući kaznu su odležala 163 lica, a tokom godine primljeno je 248 predmeta izvršenja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje. Nešto više predmeta Ministarstvu je dostavljeno u prvoj godini primjene 2018., tada su pristigle 283 presude na izvršenje kazne zatvora u prostorijama za stanovnje, od kojih je u toj godini uspješno izvršeno 147.

U aprilu stigla dodatna oprema

Ministarstvo pravde je u aprilu mjesecu ove godine izvršilo nabavku još dodatnih 47 odašiljača za elektronski nadzor osuđenih lica, kao i dodatnih 10 stacionarnih jedinica za nadzor, a nakon sprovedene tenderske procedure. Potreba za dodatnom opremom javila se upravo porastom broj presuda u kojima je kao kazna izrečena upravo kazna kućnog zatvora, te su iz Ministarstva ranije najavili da će u 2020. godini biti obezbijeđeni dodatni uređaji.

Krajem 2017. godine, početkom 2018., kada je ova alternativna krivična sankcija uvedena u naš pravni sistem i kada je počela da se primjenjuje obezbijeđeno je 87 uređaja za elektronsko praćenje osuđenih lica i isto toliko odašiljača, takozvanih “nanogica”. Podsjećamo, prije nego što je krenula da se sprovodi u praksi kazna kućnog zatvora, Ministarstvo pravde je jedan dio opreme obezbijedilo iz budžeta, a jedan dio opreme se obezbijedilo uz podršku Ambasade SAD.