Veliki crveni kamion, rotirajuće svijetlo koje šalje zvučno upozorenje, može značiti samo jedno: opasnost.

Foto: privatna arhiva

Priznaćete, nije vam bilo prijatno ako ste se nekada slučajno zatekli na lice mjesta, a znate da je možda nečiji život ugrožen. U tom momentu hrabri i humani vatrogasci, po ko zna koji put kreću u nepoznato, boreći se sa vatrenom stihijom, a znajući – odustajanje nije opcija.

TIHI HEROJI ZA KOJE GRANICE NE POSTOJE

A ko su ljudi koji se „kriju“ ispod teških uniformi, šlemova,..? Ko su naši „tihi heroji“, koji su u mnogim kriznim situacijama pokazali da za njih granice ne postoje?

Naša ekipa imala je čast da razgovara sa jednim od onih koji Podgoricu čuva već skoro dvije decenije.

Lazar Čađenović je svoj angažman u Službi zaštite i spasavanja počeo sasvim slučajno. Imao je jedan plan, ali život ga je odveo na sasvim drugu stranu.

“Pripadnik službe zaštite i spasavanja Glavnog grada sam već 18 godina. Svoj angažman u tadašnju Vatrogasnu jedinicu Podgorice započeo sam sasvim slučajno. Moja interesovanja bila su vezana za neku drugu sferu, ali sam nakon prvih iskustava sa terena i svih druženja i atmosfere u jedinici zavolio sam posao i postao dio tog uspješnog humanog tima”, ističe on na početku razgovora za Kolektiv.me.

Foto: privatna arhiva 

Sve to zahtijeva kombinaciju različitih vještina...

Kako izgleda jedan radni dan vatrogasca, i da li u poslu koji podrazumijeva neizvjesnost, može bilo šta da se isplanira?

Iako je radno vrijeme jasno definisano, posao vatrogasca je da bude dostupan 24 sata, 365 dana u godini, jer ne podrazumijeva samo gašenje požara. Lazar i njegove kolege djeluju i kada su u pitanju teške saobraćajne nesreće, a sve to podrazumijeva pravovremenu koordinaciju sa policijom, hitnom pomoći, roniocima,...

„Posao koji trenutno obavljam radi se 24 sata 365 dana u godini, iako je radno vrijeme od 7-15 časova radnim danima. I vikendima i praznicima uvijek bi trebalo da ste dostupni i blizu jedinice, ili lica mjesta na kom se dešava požar, spasavanje iz saobraćajne nesreće ili neke druge intervencije. Trebalo bi da ste tu i pomognete ekipi koja radi na saniranju nesreće koordinacijom, izviđanjem, povezivanjem sa ekipama drugih hitnih službi (policije, hitne medicinske pomoći, ronilaca i dr.) i na taj način obezbijedite uspješnost akcije i ukazanu pomoć onome kome u tom trenutku treba. Posao je odgovoran i stresan, ali svakako i human i donosi neku posebnu vrstu zadovoljstva svaki put kad se akcija uspješno obavi, i svi se zdravi vrate u bazu i spasi se ono što je bio cilj same akcije, a vi shvatite da ste dio tog uspjeha. Radni dan započinje primopredajom dežurstva dežurnih komandira, kratak sastanak sa komandirom koji stupa na dužnost i raspodjela zadataka za taj dan. U tom periodu vrši se i pregled izvještaja i dalje procesuiranje istih. U kasnijem periodu vrši se informisanje komandira službe o svim dešavanjima u toku prethodnog, i planovima za naredno dežurstvo. Nakon toga prati se rad odjeljenja koje obavlja dužnost tog dana i daju eventualne sugestije. U toku perioda od 7-15 časova nastoji se obezbijediti sve što je neophodno za nesmetano obavljanje dežurstva u smislu logistike, i pripreme opreme i sredstava. Takođe, i u periodu od 7-15h, ali i nakon toga, vrši se konstantno praćenje stanja u vezi svih dojava, i ukoliko je potrebno odlazi se na lice mjesta neke od prijavljenih intervencija. Kao što sam naveo, sve aktivnosti ovog radnog mjesta kao i svih radnih mjesta u starješinskom sastavu preduprijeđeno je stvaranju uslova i praćenju rada spasilaca za što kvalitetnije djelovanje u svim situacijama, odnosno što više spašenih života i imovine“, objašnjava Lazar za Kolektiv.me.

Foto: privatna arhiva

KADA ZAZVONI 123, TO JE POZIV U NEPOZNATO

Ovako odgovoran i human posao, nosi sa sobom i određenu dozu stresa. Kada god zazvoni broj 123 , to je poziv u nepoznato.

Svaki ulazak u zadimljeni prostor nekog objekta koji gori, nemjerljiv je rizik. Nikada se ne može sa sigurnošću znati da li je pod srušen, da li je krov u lošem stanju i da li svakog trenutka može pasti na vatrogasce...

Zajedno sa kolegama, Lazar je učestvovao u nekim od najtežih spasilačkih akcija u novijoj crnogorskoj istoriji i to su događaji koji zauvijek ostanu urezani u sjećanju.

Sati i sati borbe za ljudske živote, koji često budu sa smrtnim ishodom...

„Posao je zaista pun izazova, i koliko god djelovalo kao neka vrsta hvalisanja i preuveličavanja, ima dosta situacija u kojima budete u prilici da vam je život itekako ugrožen. Svaki ulazak u zadimljeni prostor nekog objekta koji je zahvaćen požarom je ulazak u nepoznato. Nikad se ne zna da li je pod srušen i garantuje propadanje u ponor, da je krov u lošem stanju i svakog trena može pasti na vas i kolegu do vas, da li je neki elektroprovodnik na mjestu gdje će doći u kontakt sa vašom rukom i tijelom, kada će doći do eksplozije gasova, rezervoara goriva vozila u plamenu iz koga pokušavate izvući putnike i brojne druge opasnosti. Podgorička služba je služba koja u svojoj istoriji postojanja bilježi neke od najvećih intervencija, i puno izazovnijih akcija od mnogih evropskih i svjetskih službi sličnog tipa. Sjetimo se samo željezničke nesreće na Bioču. Ta akcija trajala je satima, sa desetinama povrijeđenih koje je trebalo izvući iz olupina i iz stijenja i procjepa, ukazati pomoć i spustiti do medicinskih ekipa. Sve stradale izvući i transportovati do mjesta prihvata. A noć hladna, jeziva, vjetrovita.. teren kao iz najružnijeg sna... Vjerujem da je upravo ta akcija jedna od najizazovnijih kada je u pitanju ova služba. Nimalo jednostavnija bila je akcija, u koju smo učestvovali sa ostalim spasilačkim jedinicama na saniranju saobraćajne nesreće, u kojoj je autobus sa rumunskim turistima sletio u kanjon Platija, ili gašenje požara na parkingu vozila kod kompanije Zetatrans u kojoj je stradali preko 600 vozila... A da ne spominjemo manje nesreće, ali sa jako potresnim slikama i dramatičnim tokom“, ističe naš sagovornik.

Foto: privatna arhiva

BEZ TIMSKOG RADA NEMA USPJEHA

Svaki požar u toku ljetnje sezone zna da bude itekako naporan, napominje Lazar u razgovoru za naš portal. Na gašenje utiču vremenske prilike, visoke temperature, vjetar, teška oprema,... Kada nastane požar koji zahvata veliki površinu i ugrožava objekte i imovinu, svaki pojedinac se trudi da se situacija što prije sanira kako bi se spriječile veće štete.

Upravo takve situacije iziskuju velike napore, kako na fizičkom tako i na psihološkom planu.

Kada je riječ o Podgorici, na godišnjem nivou se zabilježi između 2500 i 3500 požara, a kada je u pitanju vatra na otvorenom, tu je najodgovorniji čovjek.

„Najveći broj izazove čovjek, odnosno ljudski faktor je prisutan u preko 95% slučajeva. Građani bi trebalo da budu svjesni činjenice da su sva bogatstva prirode naše države i grada, vlasništvo svih nas. Ako se nastavi sa ovakvim destruktivnim djelovanjem, naši potomci neće vidjeti Podgoricu i Crnu Goru u svoj svojoj ljepoti koju ona danas ima. Ni naše generacije nisu vidjele ljepote neke Crne Gore od prije 20-30 ili više godina. Ako uporedite fotografije Gorice, Zelenike, Dajbabskog brda, Veljeg i Malog brda tih 70-tih godina i danas, jasno je što se dešava nesavjesnim ponašanjem i izazivanjem požara i njihovim djelovanjem“.

U podgoričkoj Službi zaštite i spasavanja, trenutno su zaposlena 72 profesionalna spasioca, kojima se tokom ljetnje sezone priključi i 20 sezonaca.

Od 50 poziva koje prime tokom dana, najviše bude požara, ali vatrogasci rado pomažu građanima i u slučajevima kao što je uklanjanje zmija iz objekata, dostava vode za piće u bezvodna područja i slično.

Ipak, pojedinac u jednom ovakvom poslu, ne znači ništa, naglašava nam Lazar.

Timski rad je ključ uspjeha, i bez profesionalnog i sistematičnog rada, „lanac“ ne može da uspije.

„Timski rad u službama kao što je ova je jedini siguran uspjeh. Tako je u svim sličnim formacijskim jedinicama, naročito službama koje se bave spasilačkim poslovima. Pojedinac u ovom poslu ne znači ništa i rijetko kad je zapažena uloga pojedinca. I kad pojedinac uradi dio zadatka, na primjer izvlačenje lica iz nekog procjepa u stijenama ili iz požarom zahvaćenog stana, to je samo dio akcije, jedan od brojnih zadataka koji se prethodno i nakon toga u toku akcije sprovedu“, zaključio je Lazar za Kolektiv.me.

Marija BOJOVIĆ