Građani koji imaju mogućnost da proizvodu električnu energiju iz solarnih panela mogu je tokom proljeća i ljeta akumulirati u distributivni sistem, a koristiti je sa jeseni i zime, kada je mnogo manje sunca, a veća potrošnja, kazali su Dnevnim novinama predstavnici Ministarstva ekonomije, objašnjavajući koncept proizvodnje struje za sopstvene potrebe.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Oni su ukazali da se izmjenama i dopunama Zakona o energetici, koje je Skupština nedavno usvojila, unapređuje postojeća mogućnost proizvodnje električne energije.

“Naime, članom 96 postojećeg Zakona o energetici, svi potrošači, to jeste sva fizička i pravna lica, imaju mogućnost da proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe. Istovremeno, oni imaju mogućnost da višak proizvedene električne energije privremeno uskladište prenošenjem viška u elektrodistributivnu mrežu CEDIS-a, a da ga kasnije, kada im bude potrebno, preuzmu nazad i iskoriste”, istakli su u Ministarstvu.

Ljeti se, kako su objasnili, proizvede više, a potroši manje energije nego zimi. Iz tog razloga, u Ministarstvu su ocijenili da potrošačima treba omogućiti da višak proizvedene energije iz jednog mjeseca prenesu u drugi, te da se balansiranje radi jednom godišnje.

“Na taj način je mnogo lakše izabrati sistem koji je ekonomski najisplativiji. Dodatnu benificiju za građane Ministarstvo ekonomije je uradilo na način što je kao datum godišnjeg obračuna izabralo 31. mart”, naveli su u tom resoru.

Oni su objasnili da potrošač ukoliko je proizveo manje nego što je potrošio plaća samo manjak pod istim uslovima kao i drugi potrošači, što je oko 11 centi po kilovatsatu, ukoliko je bio u visokoj tarifi.

“Ukoliko je potrošač imao više proizvedene energije od potrošene, onda je Elektroprivreda plaćala višak po cijeni od 5,2 centa po kilovatsatu, koliko iznosi cijena energije u ukupnoj cijeni, jer ostatak predstavljaju različite vrste naknada”, precizirali su u Ministarstvu, dodajući da su analizom implementacije ovog modela u distributivnom sistemu i kod potrošača došli da saznanja da zainteresovanim potrošačima u implementaciji pravi barijeru dobro dimenzionisanje zbog mjesečnog planiranja.

Predstavnici Ministarstva su najavili i kampanju kojom će crnogorska domaćinstva zainteresovati za ugradnju solarnih panela i sopstvenu proizvodnju struje.

“Uzimajući u obzir značaj koji energetika ima u svakodnevnom životu kako građana tako i preduzeća, razumljivo je značajno interesovanje javnosti za sve aktivnosti u energetskom sektoru. Različita pitanja i inicijative o energetici su tokom proteklih godina izazivali pažnju javnosti. Ukoliko imamo ovo u vidu, ne može se dovesti u pitanje opravdanost inicijative za prezentaciju predloženih izmjena Zakona o energetici”, rekli su u tom resoru.

Oni poručuju da nova zakonska rješenja značajno mogu unaprijediti živote građana Crne Gore.

“Shodno tome značaj ovih izmjena zahtijeva dugoročnu, standardizovanu i integrisanu komunikaciju i kampanju, kako bi se što bolje predstavila građanima”, zaključili su u Ministarstvu ekonomije.

Na pitanje Dnevnih novina kakva je praksa u evropskim zemljama po pitanju proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe, u Ministarstvu navode da 4,5 miliona domaćinstava EU ima instalirane sisteme za samostalnu proizvodnju struje. Prosječna istalisana snaga tih panela je 3,67 kilovatsati.

“Dakle, ovaj model je široko primjenjivan u EU i samim tim nas uvjerava da smo na dobrom putu i da treba da istrajemo u namjeri da ga popularizujemo i u potpunosti implementiramo kod nas”, istakli su u Ministarstvu.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ranije je kazala da je njen resor ovogodišnjim budžetom opredijelio beskamatne kredite kod komercijalnih banaka za ugradnju solarnih panela.

“Iako se nalazimo u situaciji kada nam je svaki iznos sredstava značajan, Vlada Crne Gore, imajuću u vidu interesovanje građana za program Energetski efikasan dom, odlučila je da izdvoji 200.000 eura za ovaj projekat. Ministarstvo ekonomije, kroz projekat Energetski efikasan dom, omogućava građanima beskamatne kredite do iznosa od 10.000 eura na šest godina za implementaciju mjera energetske efikanosti na svojim objektima”, naveli su u Ministarstvu, ističući da je jedna od mjera energetske efikasnosti isporuka i ugradnja solarnih panela za proizvodnju električne energije za svoje potrebe.

Predstavnici Ministarstva ranije su kazali i da bi jedan fotonaponski sistem u prosjeku koštao oko 3.500 eura.