Odrastala je Snežana Kašćelan kraj mora, i u „zagrljaju“ Kotora sanjala da postane psiholog, da uz pomoć različitih vještina i znanja nauči da spozna ljudsku dušu, sva ona neopipljiva osjećanja koja nas formiraju kao osobu.

Foto: privatna arhiva

I od svojih snova nije odustala.

ODABIR FAKULTETA SLOŽENO PITANJE

Nakon završene Gimnazije, put je vodi u Nikšić, gdje upisuje Filozofski fakultet – smjer psihologija.

Kako ističe u razgovoru za naš portal, lično smatra da je odabir pravog fakulteta jako složeno pitanje, posebno kada se uzme u obzir da se od mlade individue očekuje da zna čime će se baviti „do kraja svog života“.

„Ovakav izbor možda i najteže pada nama gimnazijalcima, koji tokom srednje škole slušamo predmete iz najraznorodnijih oblasti i nekako smo rastrzani između više privlačnih alternativa. Mogu ovdje slobodno da ubacim i kritiku kako su postojeće informacije, brošure, procedure profesionalnih orijentacija ili edukativne posjete univerzitetima, koje bi srednjoškolcima ponudile neki uvid i odgovor na pitanje gdje se najviše pronalaze, nažalost minimalne u našoj državi, te je zbog toga ovaj akademski korak dodatno otežan. Ipak, eto, ja sam imala sreće da se pronađem u nečemu što apsolutno volim. Valjda uprkos svim otežavajućim okolnostima koje postoje prilikom odabira željenog fakulteta, uvijek postoji ta neka unutrašnja intuicija koja nas suptilno usmjerava ka pravom putu“, kaže Snežana za Kolektiv.me.

A kada je stigla u Nikšić, pred Kotorankom je bio niz izazova na Filozofskom fakultetu, sa kojima je bila spremna da se izbori.

Sva njena studentska očekivanja su u velikoj mjeri ispunjena, i to kako dodaje, zahvaljujući prvenstveno sjajnoj profesorskoj katedri. Najveći “problem” je bilo ono sad već čuveno – nedovoljno vremena da se ravnomjerno posveti svim obavezama, ali uz dobru volju, sve je uspijevala da postigne.

“Zaista sam imala priliku da prisustvujem genijalnim predavanjima i budem podučavana od strane velikih mislilaca i stručnjaka i na tome sam neizmjerno zahvalna. Što se tiče konkretno izazova, pa ja bih rekla da je suštinski izazov iz kojeg se dalje granaju svi drugi, sitniji izazovi zapravo pitanje nedostatka vremena. Nekako mi se uvijek čini da mi je vremena malo i da, koliko god disciplinovano pristupila vremenskoj organizaciji obaveza i planova, nikako ne uspijevam sve da postignem. Bilo da “zaglavim” u čitaonici u subotu uveče ili ostvarim loš rezultat na nekom kolokvijumu zato što sam se te sedmice htjela više posvetiti nečem drugom, izgleda da uvijek neki aspekat života mora ostati zapostavljen, kako bi neki drugi cvjetao. Valjda je to vještina kojom se učimo cijelog života – kako se ostvariti na svakom polju i usaglasiti sve sfere života u jednu harmoničnu cjelinu”.

Foto: privatna arhiva

“JEL TI NON STOP UČIŠ”?             

Uloženi rad i trud se itekako isplatio, pa je za Snežanu stigla i zaslužena nagrada.

Naime, tokom studijske 2019./2020. godine, proglašena je za najbolju studentkinju Filozofskog fakulteta, sa prosječnom ocjenom 10!

Nije, priznaje nam, bilo lako sve uskladiti i istovremeno biti najbolji, posebno ako se uzme u obzir da je psihologija nauka koja zahtijeva konstantan rad i posvećenost…

Često su je pitali: “Jel ti non stop učiš”?

“Pa desi mi se ponekad da me neko od prijatelja ili kolega pita: “Kako uspijevaš da polažeš sa svim desetkama?”, “Je l’ ti non-stop učiš?” Lagala bih kad bih rekla da učenja nema toliko puno, studije psihologije prosto zahtijevaju dosta truda, vremena, posvećenosti, zainteresovanosti i energije. Ono što svakako pozitivno balansira iscrpljujući rad i konstantne obaveze, jeste istinska ljubav prema nečemu, i ja zaista vjerujem da je to tajni sastojak svakog većeg uspjeha”, ističe Snežana za Kolektiv.me.

A ljubav prema psihologiji, ova Kotoranka je razvila tokom srednje škole.

Čitajući knjige i gledajući serije gdje je niz ljudskih problema predstavljen na dosta romantizovan način, zainteresovalo je da o psihologiji sazna nešto više. Kada se uz to doda psihologija kao predmet u srednjoj školi i profesorica koja je svojim predavanjima uspjela kod Snežane da izazove motivaciju, dileme više nije bilo.

Danas nakon završenih Osnovnih studija, svoje znanje želi da dodatno da usmjeri na proučavanje kognitivne psihologije.

“Mislim da je psihologija, ili konkretnije to zanimanje psihologa ili psihoterapeuta i raznoliki spektar ljudskih problema kojima se on bavi, dosta romantizovano u savremenim knjigama, filmovima i serijama i da ono početno, adolescentsko interesovanje za psihologiju najčešće potiče iz takvih izvora. Slično je bilo i sa mnom. Kombinacija ljubavi prema tom književnom i filmskom žanru u kojem se dominantno opisuju neki psihološki fenomeni i adekvantna reprezentacija ove oblasti od strane profesorice psihologije u srednjoj školi su probudili tu prvobitnu inspiraciju i motivaciju. Danas, nakon završenih Osnovnih studija, svjesna sam koliko je psihologija kao nauka i djelatnost značajno šira od onoga što je predstavljeno u detektivskim romanima i psihotrilerima, i upravo ta njena širina otežava opredjeljivanje za samo jednu njenu sferu. Ipak sam lično najviše naklonjena kognitivnoj psihologiji, kao jednoj oblasti koja dublje proučava sve te mehanizme u mozgu pomoću kojih mi kao ljudi učimo, pamtimo, rezonujemo, donosimo odluke, usvajamo jezik, organizujemo konstantan priliv informacija iz spoljašnjeg svijeta u jednu koherentnu sliku i logički dosledne zaključke. Funkcionalnost čovjekovog kognitivnog aparata često nalikuje najusavšenijem operativnom sistemu jednog kompjutera, i meni je to lično fascinantno”.

Foto: privatna arhiva

ŽELJA ZA USAVRŠAVANJEM VAN GRANICA CRNE GORE

Doba epidemije koronavirusa, koja je zahvatila cijeli svijet, dovela je čini se, više nego ikada ranije psihologiju u centar pažnje.       

Teško je ljudima, a i još uvijek je, da prihvate novu stvarnost, promijene navike,…  Neko je zbog COVID-a 19 ostao i bez posla, a svaki novi dan donosi i neizvjesnost.

Snežana nam objašnjava da u vremenu kada se nalazimo u jednom stanju zdravstvene, ekonomske, socijalne, emocionalne, lične, uopšteno govoreći u doba jedne globalne krize, svima je prijeko potreban neki profesionalni savjet.

“Interesantna činjenica jeste to da smo se mi baš na trećoj godini susreli i intenzivno bavili upravo tim konceptom “krize”, najčešćim tipovima reakcija na ugrožavajuću situaciju, najuspješnijim mehanizmima prevladavanja krize i krucijalnim crtama ličnosti koje treba njegovati kako bismo sačuvali sopstveno psihofizičko zdravlje. Tako da posjedovanje tih znanja definitivno doprinosi racionalnijem sagledavanju i upravljanju situacijom. Teza koja je u meni ulila najviše pozitivne energije jeste da je svaka kriza, osim opasnosti koju nosi sa sobom, istovremeno uvijek i “mogućnost, izazov i šansa”, odnosno prilika da rastemo kao ljudi, jačamo lične snage i povežemo se sa bližnjima u cilju međusobno podrške”, objašnjava naša sagovornica.

Upravo je epidemija koronavirusa, uticala i na Snežanine planove, barem kada je riječ o daljem obrazovanju.

Nakon što je nedavno završila Osnovne studije, imala je u planu da usavršavanje nastavi na nekom od inostranih fakulteta - zbog toga je težila ima odličan prosjek.

Početkom godine je aplicirala za stipendije na master programima u Amsterdamu, Londonu, Ljubljani… Međutim, to je sada sve na čekanju.

“Imala sam snažnu želju da nastavim da se usavršavam dalje na nekom evropskom univerzitetu sa dobro razvijenim istraživačkim centrom, tako da sam se početkom ove studijske godine upustila u proces apliciranja za odgovorajuće stipendije na master programima u Ljubljani, Londonu, Amsterdamu... Međutim nažalost, realizacija tog plana se zakomplikovala zbog cjelokupne epidemiološke situacije. Cirkulacija inostranih studenata je usporena, proces dobijanja vize je takođe otežan, a važeći zakoni za strane studente koje donose različiti univerziteti kao i mogućnosti stipendiranja se mijenjaju iz dana u dan. Tako da sam se ipak odlučila da nastavim sa obrazovanjem na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje se spremam za polaganje prijemnog ispita za master studije koji je uskoro. Nadajmo se da će se stanje u svijetu ubrzo stabilizovati, i da će studenti ponovo raspolagati donedavno postojećim bogatstvom studijskih programa, opcija, razmjena i stipendija”, zaključila je Snežana Kašćelan za Kolektiv.me.

Marija BOJOVIĆ