Velika je vjerovatnoća da će predstojeća zima biti toplija od prosjeka u posljednjih trideset godina, ali se očekuje da bude za nijansu svježija od prošlogodišnje.

Foto: Ilustracija, Unsplash

To je “Vijestima” saopštio meteorolog Dušan Pavićević, nakon što servis Accuweather nedavno objavio dugoročno prognozu prema kojoj se očekuju brojne oluje i na Balkanu.

Upitan koliko su relevantne dugoročne prognoze, Pavićević je ocijenio da nije mali broj onih koji se pokušavaju baviti time, ali da to u Evropi to najuspješnije čini Evropski centar za srednjeročnu prognozu vremena - ECMWF, na čiji se sezonski materijal od prije desetak dana i poziva.

“Ukratko, velika je vjerovatnoća (70 odsto) da ova zima u Crnoj Gori bude toplija od prosjeka u posljednjih 30 godina. Takođe, očekuje se da bude za nijansu svježija od prošlogodišnje. Što se padavina tiče, materijal upućuje na zaključak da će se ukupna količina kretati u granicama normale”, kazao je Pavićević za “Vijesti”.

Prošlogodišnja zima bila je neobična topla, gotovo bez snijega...

On je pojasnio da je materijal na osnovu kojeg se daju dugoročne prognoze vrlo specifičan i da treba biti veoma obazriv u njegovom tumačenju.

“Taj materijal ne govori o prognozi za neki dan, sedmicu, dekadi, već, grubo rečeno, o vjerovatnoćama odstupanja ili uklapanja u neke vrijednosti na nivou dužeg vremenskig perioda, mjeseca ili češće tromjesečja”, naveo je Pavićević. Servis Accuweather prognozira da će se s dolaskom kalendarske zime primarni trag oluja širom Evrope pomjerati prema jugu, a brojne će se kretati nad južnom Evropom i Sredozemnim morem, ali i područjem Balkana. Navode i da bi neki od većih gradova u Evropi ove zime mogli da dožive olujne uslove, uključujući Lisabon, Madrid, Barselonu, Nicu, Rim, Atinu i Bukurešt.

Oluje će, prema njihovoj prognozi, ugroziti živote i imovinu u cijelom regionu. Međutim, to ne znači da će snijega biti mnogo, a prema toj prognozi treba ga očekivati u decembru, a nešto više u januaru i februaru...

Pavićević kaže da je ovogodišnji septembar u cijeloj Crnoj Gori bio među 10 najtoplijih od kada se vrše mjerenja.

“Drugi najtopliji je bio u Baru, Budvi, Herceg Novom, Rožajama i Plavu. Čini se da će oktobar, što se temperatura tiče, biti u okviru normale, dok će padavinama biti bogatiji od uobičajenih vrijednosti”, rekao je Pavićević.

On je istakao da je suviše rano izvlačiti zaključak kakva će ova godina u Crnoj Gori biti što se tiče temperatura i padavina.

”Suviše je rano izvlačiti zaključak, posebno imajući u vidu da su novembar i decembar u većem dijelu Crne Gore najkišovitiji mjeseci, pa se odstupanje u tim mjesecima može i te kako reflektovati i na godišnju količinu padavina”. Kada je riječ o prosječnim maksimalnim dnevnim temperaturama u Podgorici u 2020. godini, Pavićević kaže da je januar bio deveti natopliji, a februar šesti najtopliji od 1949. godine.

“Mart je bio 19. najtopliji, april - 11; maj - 26; jun - 42; jul - 12; avgust - 21; a septembar sedmi najtopliji od 1949. godine”, precizirao je on.