Kada stignu na "krov svijeta", planinari obično zabodu svoju nacionalnu zastavu, poziraju za selfi ili uživaju u veličanstvenim Himalajima ispod sebe, ali Kahi Lal Gotam, istraživač koji radi za nepalsku vladu, nije imao vremena za to.

Foto: Ilustracija, pixabay.com

On i njegov tim prionuli su na posao čim su, u maju prošle godine, stigli na vrh. Postavili su navigacione uređaje, promijenili baterije i prikupljali podatke ne bi li izmjerili visinu najviše planine na svijetu, uprkos tome što su se suočili sa razređenim vazduhom i temperaturom od minus 43 stepena Celzijusa, prenosi "Jutarnji list".

To je bio proces u kojem je Gotam ostao bez jednog nožnog palca zbog smrzotina, a njegov kolega Robin Karki zamalo je izbjegao smrt kada je ostao bez dodatnog kiseonika samo 200 metara ispod vrha.

- Kada smo stigli na vrh, tamo nije bilo nikoga. Ali barem stotinu njih se uspjelo i spustilo dok smo mi tamo radili - priča Gotam.

Ova misija je izuzetno važna, jer će Nepalu prvi put u istoriji omogućiti da službeno proglasi visinu Mont Everesta.

Osam hiljada osamsto i koliko?

Na taj način će Nepal, Everestov dom, konačno razriješiti višedecenijski spor o tome koliko je tačno planina visoka.

- Mi smo završili svoj dio posla i sad čekamo da Kina završi svoj. Dvije zemlje će uskoro usaglasiti podatke - rekao je nepalski zvaničnik Prakaš Đoši.

Kina je svoje istraživače poslala na vrh u maju ove godine, što će zbog pandemije biti jedina ekspedicija na Everest u 2020.

Gotamov tim izmjerio je visinu Everestove stijene i visinu snijega koristeći se globalnim navigacionim satelitskim sistemom (GNSS), radarima za snimanje pod površinom, skenerima, antenama i drugom opremom koju su ponijeli sa sobom.

Ovo je prvi put da istraživači visinu vrha mjere s vrha jer se to do sada radilo tradicionalnim trigonometrijskim metodama.

I dok Nepal zasad priznaje visinu od 8848 metara, što je u skladu s indijskim istraživanjima iz 50-ih godina prošlog vijeka i dugo je bio široko prihvaćen podatak, stvarna visina zadnjih decenija izaziva prepirke u međunarodnoj zajednici, iako su je devet puta mjerile različite vlade i organizacije, ali rezultati variraju od 8844 do 8872 metra.

Nepalu je ova ekspedicija i pitanje nacionalnog ponosa jer se zemlja do sada oslanjala na mjerenja stručnjaka iz inostranstva.

Ni Mesi ne može sam

Visina Everesta mogla je da se promijeni zbog postupnih tektonskih promjena jer Indijska ploča pritiska Evroazijsku, kažu stručnjaci.

Pored toga i snijeg koji prekriva vrh planine mogao je da se smanji zbog globalnog otopljavanja, premda je vrlo malo istraživanja o tome na koji način klimatske promjene utiču na vrhove više od 8000 metara.

Nepal je prvo htio da izmjeri planinu sam, ali kad je kineski predsjednik Si Đinping prošle godine posjetio Katmandu dvije zemlje su se dogovorile da će to učiniti zajedno. Gotam (36) je morao da uvjeri porodicu da mu dozvoli da se pridruži ekspediciji jer je rizik bio velik.

Bio je siguran da to može jer je 2011. prvi put osvojio Everest kao prvi nepalski javni službenik kojem je to uspjelo. Njegova zemlja se sada hvali time da je on jedini naučnik koji je na vrhu bio dvaput.

Gotam odbija da pripiše zasluge za posao sebi i kaže: "Leo Mesi ne bi bio ono što jeste bez dobre ekipe iza sebe. Isto vrijedi i za mene".