Kineska vakcina Sinofarm, koja je nedavno odobrena za upotrebu u Srbiji, jedina je stvarana tradicionalnom metodom, a opet kod mnogih izaziva sumnju, prije svega jer su ionako šture informacije obavijene – dezinformacijama. Biohemičarka Sanja Vujčić rešava goruće dileme o ovoj vakcini.
Foto: Ilustracija, Pixabay
Kako navodi Sanja Vujčić, magistar farmacije i medicinski biohemičar, i sama se iznenadila nekim dezinformacijama koje se šire, a ispostavilo se da su samo dezinformacije. Zato je ona na blogu Biohemijski kutak kratko i jasno obrazložila sve dileme koje prate kinesku vakcinu Sinofarm.
Objavu Sanje Vujčić prenosimo u cjelosti
Nakon što je stanovnicima naše zemlje dat izbor da se opredjele koju vakcinu žele da prime protiv kovida 19, to je pokrenulo brojna pitanja i dileme, od kojih se kao najveća izdvaja kako uopšte da se opredjelimo?
Razumljiv je ljudski strah od odabira “pogrešne” vakcine jer odabir pomalo podsjeća na kupovinu novog mobilnog telefona. Nabrojano nekoliko modela i date specifikacije, od kojih prosječan korisnik većinu ni ne razumije. Uporno, kao da promiče činjenica da NEMA POGREŠNE VAKCINE – najvažnije je da se što veći broj ljudi, posebno najugroženijih, vakciniše što prije, a mnogo je manje bitno koju od ponuđenih vakcina ćete primiti, jer su sve vakcine od ponuđenih bezbjedne i efikasne. Ova dilema uopšte ne treba da zamara ljude.
Tu konfuziju pokušavaju da zloupotrebe raznorazni teoretičari zavjera, šireći uporno dezinformacije i neprovjerene izjave, koje za cilj imaju da odvrate čovjeka od toga da se vakciniše, izmišljajući neselektivne nebuloze poput smrtnih ishoda. Posljednja u nizu takvih manipulacija je širenje laži da je doktor iz KBC “Zvezdara” preminuo nakon vakcinacije i kako “to svi znaju”, zbog čega je čovjek morao da obavještava svoje poznanike da je živ, a snošenje odgovornosti za ovakvo širenje laži ostaje upitno.
No, takve ćemo ostaviti po strani. S obzirom na veliki broj kineskih vakcina koji je uvezen, ovaj tekst biće posvećen odgovorima na neka od najčešćih pitanja, dilema i zabluda koje se šire o Sinofarmovoj vakcini, ali i razjašnjavanju nekih izraza koji se stalno koriste, a nisu dio svakodnevnog jezika, tj. imaju svoje značenje u nauci.
Zašto bih se vakcinisao, kada je efikasnost kineske vakcine samo 50%? [LAŽ]
– Najprije, kineska vakcina nije jedan pojam. Riječ je o dvije različite vakcine, dva različita proizvođača, samo je osnovni princip isti – inaktiviran koronavirus
– CoronaVac (Sinovac Bitech) i BBIBP-CorV (Sinopharm). Zbunjujući podaci koji su se pojavili o niskoj efikasnosti od 50,4 odsto se odnose isključivo na CoronaVac vakcinu, međutim, jedina dostupna kineska vakcina u Srbiji je Sinofarm, čija je efikasnost na osnovu temeljne analize III faze kliničkih ispitivanja 86 odsto, prema ispitivanju koje je sprovelo nacionalno regulatorno tijelo Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je visoka efikasnost.
Još jedna vrlo važna stvar je da je efikasnost 86 odsto kada govorimo o obolijevanju tj. inficiranju koronavirusom, međutim, efikasnost vakcine je 100 odsto protiv teškog, kao i umjereno-teškog oblika bolesti!
Bezbjednost vakcine će se tek pokazati [LAŽ]
Bezbjednost svih vakcina je pokazana, nijedna vakcina ne može da se usvoji ukoliko nije bezbjedna. Od početka se znalo da će vakcine biti imunogene (pokretaće imuni odgovor) i bezbijedne (ali se to naravno mora i dokazati), dilema je bila samo u kojoj mjeri će biti efikasne, a Svjetska zdravstvena organizacija je postavila kriterijum da vakcina mora biti efikasna najmanje 50 odsto! Neželjene reakcije su izuzetno rijetke i karakteristične za bilo koju vakcinu – bol na mjestu uboda, a temperatura se javlja čak i rjeđe nego kod drugih dostupnih vakcina. Taj tačan procenat pojave neželjenih reakcija će se minimalno promijeniti s povećanjem statističkog uzorka, tj. broja ljudi koji prime vakcinu. Efikasnost vakcine je takođe pokazana, a efektivnost ćemo znati za par godina precizno, jer je jedino tada moguće znati – to ne znači da ćemo znati da li je efikasna, jer već znamo da jeste, nego koliko tačno procenata efektivnost iznosi. Efikasnost, efektivnost? U čemu je razlika?
Na jednom sajtu sam pročitao da je efikasnost vakcine 75 odsto, a procijenjena efektivnost 81 odsto. Kako da znam ko laže? (Ove brojke nisu stvarni podaci, navedeni su samo za ilustraciju).
Niko, jer efikasnost i efektivnost vakcine nisu isto, a veoma često se miješaju i pogrešno interpretiraju.
– Efikasnost vakcine predstavlja procenat smanjenja incidencije (učestalosti) bolesti u vakcinisanoj u odnosu na nevakcinisanu grupu (tzv. kontrola), pokazana na osnovu studije koja mora biti dizajnirana na adekvatan način, idealno RCT (randomizovana-kontrolisana studija). Bolest se utvrđuje odgovarajućom laboratorijskom dijagnostikom, a različite populacije ljudi moraju biti jednako distribuirane (raspodeljene) i u kontrolnoj grupi i u grupi koja prima vakcinu – npr. broj mladih, starih, medicinskog osoblja i sl. Na taj način se najbolje kontroliše mogućnost da na ishod zaražavanja ne utiče vjerovatnoća češćeg dolaska u kontakt sa virusom.
– Efektivnost vakcine je sposobnost vakcine da prevenira (spriječi) neželjene ishode u realnim okolnostima. Ta vrijednost se ne predviđa, a moguće je dobiti precizan podatak tek na osnovu godina sakupljanja podataka, tj. nakon IV faze. Na osnovu efikasnosti se predviđa efektivnost, ali se zbog brojnih faktora ne može očekivati da bude isti (npr. u slučaju ove vakcine sve osobe koje se zaraze nakon prve doze vakcine jer još uvijek nisu razvile imunitet doprinijeće smanjenju efektivnosti).
Kako je nastao problem sa SinoVakovom vakcinom (onom što nije dostupna kod nas)? Objašnjenje kompanije je da je u istraživanju koje je sprovedeno u Brazilu efikasnost znatno niža, jer su veliki broj učesnika činili medicinski radnici, koji su izloženi visokoj koncentraciji virusa, obično i najinfektivnijim sojevima.
Koja su neželjena dejstva Sinofarm vakcine? Imam li razloga za strah?
– Jedino pitanje koje je za naučnike misterija i koje će vrijeme pokazati jeste koliko imunitet traje. Međutim, još jednom da naglasimo, nijedna vakcina nije upitne bezbjednosti. Kao i svaka druga vakcina odobrena i ova vakcina je bezbijedna, što znači da će samo u jako malom broju slučajeva doći do ispoljavanja neželjenih dejstava, i to uglavnom bol na mestu uboda, prolazno povećanje temperature, crvenilo.
Mogu li nakon vakcinisanja da dobijem “koronu”?
– Ovo važi za sve vakcine. Važno je imati na umu da ne štiti vakcina od obolijevanja u budućnosti, već antitijela i T-ćelije koje će se razviti kao posljedica vakcinacije.
Ono što je bitno, jeste da je za imuni odgovor potrebno vrijeme, te da se osoba smatra zaštićenom samo posle kompletne imunizacije, odnosno primljenih svih doza. Svako izlaganje virusu prije toga je opasno. Nakon što osoba razvije imunitet, ne može da počne da se ponaša kao da je imuna u potpunosti dok koncentracija virusa ne opadne značajno na svim mjestima čestog kretanja (tj. dok se ne proglasi završetak i pandemije i epidemije), jer uvijek postoji vjerovatnoća da je baš ona u onih 14 odsto.
Ako imunitet traje šest mjeseci, vrijedi li da se vakcinišem?
– Naravno. Vakcinacija znači prekid pandemije, pa potom i epidemijskog lanca širenja virusa. Studije koje se sprovode pratiće kada je potrebna revakcinacija, odnosno period na koji je potrebno “obnoviti imunitet”.
Radije ću preležati koronu, ako mi je dostupna samo kineska vakcina
– Ovo je potpuno pogrešan i opasan način razmišljanja. Bajka o “običnom gripu” odavno je bajka. U velikoj, nedavno objavljenoj studiji na 47.780 ispitanika pokazano je da su dugoročne posljedice kovida 19 strašne, daleko gore nego što smo se svi nadali. Sekundarna oštećenja srca, bubrega, jetre, bez jasne logike i česti smrtni ishodi (za teoretičare zavjere, nijedan od tih ishoda ne vodi se kao smrtan ishod od kovida 19. Mnogim pacijentima, nakon izlaska iz bolnice, vrlo brzo je bila potrebna bolnička nega ili pomoć ljekara ponovo, zbog sekundarnog oštećenja različitih organa.
Preležavanjem virusa izlažete sebe takvom riziku. Vjerovatnoća teškog neželjenog efekta (anafilakse), (koja je u 75 odsto slučajeva uspješno tretirana tokom 15 minuta od primjene vakcine) na vakcinu je 5.000 puta manja nego da umrete od posljedica kovida u Srbiji. Teža reakcija na vakcinu (anafilaksa) desila se kod 0,00001 odsto ljudi nakon primjene prve doze Fajzerove vakcine (te podatke navodim, jer su nam trenutno dostupni), dok je smrtnost od kovida tri odsto u svijetu, a jedan odsto kod nas (3.810 ljudi je preminulo od 377.445 prijavljenih slučajeva).
Ostalo je da studije utvrde koliko puta jači imunski odgovor se razvije vakcinacijom nego preležavanjem najteže forme bolesti (koja stvara veću količinu antitijela u odnosu na blažu formu, ali ostavlja i najteže posljedice na dugoročno zdravlje). Zašto je ovo nemoguće znati odmah? Zato što je potreban što veći statistički uzorak, odnosno što veći broj ljudi treba da da primi vakcinu i da prođe vreme da se imunitet razvije. Nauka barata činjenicama, a ne nagađanjima, zato je potrebno da prođe vreme da se ti potrebni podaci prikupe. Izrael je vakcinisao najveći broj ljudi do sada i, osim što im se ništa nažao nije dogodilo, stekli su uslove da ispitaju ovako nešto. Prema rezultatima jedne studije do 6-20 puta je jači imuni odgovor osoba koje su primile vakcinu u odnosu na one koje se nisu vakcinisale, a preležale su neki od oblika kovida 19.
Posljednje pitanje – koju bih ja vakcinu primila?
Ukoliko bih zaista mogla da biram, to bi bio Fajzer, zbog najveće efikasnosti. Koju namjeravam da primim? Fajzer ili kinesku (Sinofarm)? Svejedno. Bitno mi je da se vakcinišem što prije, zato sam označila obje vakcine.
KOMENTARI (0)