Svjetski dan zdravlja 07. april, obilježava se svake godine kako bi se ukazalo na važnost zdravlja i pravilne ishrane.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definisala je zdravlje kao "stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i onesposobljenosti". Shodno tome, kada bi tražili recept zdravog načina života našli bi ga kako u zdravoj ishrani, tako i u dragocjenoj povezanosti tijela, uma i duha- balansu.

Kako u razgovoru za naš portal objašnjava nutricionistkinja Snežana Fatić, ishranu je potrebno svesti na razmunu mjeru, uz obaveznu užinu.

,, Potrebno je ishranu uobročiti i svesti na razumnu mjeru, da razmak između obroka bude ne viši od pet i ne manji od tri sata. Bitno je da znamo da postoji mogućnost uzimanja dvije užine, ali i one trebaju da budu svedene na razumnu mjeru i prilagođene onome što je nama potrebno. Za užinu trebamo da uzimamo neku voćku ili laganiji kolač, pravljen od prirodnih sirovina, gdje će zaslađivači kao što je bijeli šećer, recimo, biti zamijenjen prirodnim zaslađivačem kao što je neko suvo voće. Pravilna kominacija namirnica je jako bitna, najvažnija posle uobročenja. Posle ova dva segmenta najvažnije je odreći se brze hrane, koja nam dolazi iz neposrednih marketa, pekara i slično’’, objašnjava nutricionistkinja za Kolektiv.me

Danas je sve češća pojava da i jako mladi ljudi imaju problema sa prekomjerenom težinom, a Snežana glavni uzrok tome vidi u korišćenju brze hrane, koja prekomjereno sadrži u sebi proste šećere, stabilizatore, konzervanse, kao i svu hemiju koja nas kroz te šećere dodatno goji.

Takođe, dodaje da i ako genetska predispozicija čini jako važnu ulogu, ukoliko znamo kako treba da se hranimo možemo dati veoma pozitivan odgovor i „izbjeći“ klopku, na način što se prije svega moramo odreći pekara, koje nas svojim mirisom i izgledom mame, a okrenuti se što više voću i povrću.

Činjenica je da danas na internetu i društvenim mrežama možemo pronaći pregršt informacija i savjeta o zdravoj ishrani a naša sagovornica nas savjetuje da treba da sledimo primjer naših baka i deka, koji su nam svojim savjetima omogućili da saznamo šta znači zdravlje i kako ga zapravo održati.

„Moramo se baviti našim organizmom, to znači da ako mi prepoznajemo koja je hrana dobra, a koja je loša onda treba da znamo kako da je termički obradimo. Ako takođe znamo važnost fizičke kulture i izlaska na svjež vazduh, a svim tim informacijama smo shvakodnevno okruženi onda je do nas da osluškujemo signale našeg organizma i prilagođavamo se njima''.

Internet nam donosi i veliki broj dijeta, i neprovjerenih savjeta za ishranu, koji se u osnovi svode na sljedeće – da izgubite kilograme bez gladovanja, u najkraćem mogućem roku.

Da li je to zaista moguće, iako znamo da je svačiji organizam različit i različito reaguje?

Naša sagovornica ima jasan stav.

,,Nijedan, da kažem, ozbiljan nutricionista ne može da zagovara dijete kao nešto što je izlaz za nas, jer su one kratkoročne. Ukoliko naglo smršamo držeći se savjeta prijatelja i rođaka, a ne stručnog lica onda nam se to vraća kroz jo-jo efekat, što nas vodi kroz začarani krug i krug nezadovoljstva'', objašnjava Fatić za Kolektiv.me.

Foto: Ilustracija, Unsplash

Naše tijelo i naš duh su neodvojivi, i naše emocinalno zdravlje i emocionalna sigurnost su bitni faktori za kompaktan zdrav životni stil.

Nutricionistkinja nam otkriva da moramo biti emocionalno stabilni, jer dešava se da ukoliko nijesmo emocionalno stabilni dolazimo u situacije da posežemo za instant varijantama odnosno korišćenjem namirnica sa velikom količinom šećera koje nas u trenutku zadovolje gušeći emocijonalnu nestabilnost, sa jedne strane, a sa druge strane njihova pretjerana upotreba dovodi do gojaznosti pa čak i do još većeg životnog problema- dijabetesa .

Danas sve češće možemo vidjeti da tinejdžeri i adolescenti posežu za cigaretama, kafom, a nekad i tabletama za smirenje usled umora, stresa i nesanice.

Kako da mlad čovjek sam sebi da alternativu i loše navike zamijeni dobrim?

„Mlad čovjek treba da zna da u vremenu kada je u najvećoj snazi, treba da bude stvaraoc i stvori kapital u kojem će uživati u drugoj polovini života i starijoj dobi. Što manje cigareta to duži život, što manje alkohola to kvalitetniji život. Cigarete se mogu zamjeniti dugim šetnjama i izlaskom na svjež vazduh, u prirodi. Za sve postoji rješenje, potrebno je pokazati volju, isrtrajnost i strpjenje'', zaključila je Snežana Fatić za Kolektiv.me.