Ritam poslovnih zadataka, odnosi sa ljudima, tekuće obaveze, ishrana, način života, sve ovo pojedinačno ili udruženo može uticati na pojavu anksioznosti.

Foto: Ilustracija Pixabay

Ponekad je teško utvrditi glavni uzrok, a u poslednjih godinu dana, mnogi svoje stanje pripisuju neizvjesnosti usled pandemije virusa. Međutim, to može, ali i ne mora biti ključni faktor, već treba zagrebati dublje.

Ukoliko i dalje imate stabilan posao, bliske ljude oko sebe koji vas vole i pružaju podršku, i siguran finansijski priliv, trebalo bi da se smatrate srećnom osobom. Ipak, misli su te koje ponekad narušavaju mir i stvaraju problem tamo gdje ga nema. Riječju, sami sabotirate sebe negativnošću, a ona je prisutna čak i tokom sna. Naravno, dešavaju se dani kada ste preplavljeni osjećanjima, i ništa vam ne polazi za rukom. Praksa pokazuje da u je tim trenucima uglavnom problem pronaći nešto pozitivno i u lošem, odnosno lakše izaći na kraj sa datim stanjem. Ovo dalje vodi u anksioznost, kao nešto neizbježno.

Sve je teže odžati fokus, što se ogleda u poteškoćama u donošenju odluka, pravljenju izbora i adekvatnog reagovanja. Ako se prepoznajete u ovom opisu i misli vas naprosto proganjaju, znajte da je puno ljudi u sličnoj situaciji. Ipak, to ne znači da to treba prihvatiti kao normalno, već preduzeti prvi korak.

Pokušajte da zastanete, kako biste prepoznali u čemu je problem, a može se desiti da je i do nepodržavajućeg okruženja. Možda je potrebno da potražite stručnu pomoć, koja će vam pomoći na putu boljitka, u ovom slučaju, pronalaska sigurnosti i samopouzdanja. Uvijek je dobro svjesno disati, za promjenu, i meditirati, a zašto da ne, možete se postaviti u suprotnu poziciju i razmisliti šta biste vi posavjetovali osobi koja osjeća tjeskobu.