Kompanija Gugl učestvovala je u stvaranju do sada najdetaljnije mape veza u ljudskom mozgu.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ova mapa pokazuje zapanjujuću količinu detalja, uključujući obrasce veza između neurona, kao i nešto što bi moglo da liči na novu vrstu nervnih ćelija.

Mapa mozga, koja je besplatno dostupna na internetu, prikazuje 50.000 ćelija  u tri dimenzije koje prave130 miliona sinaptičkih veza. Podaci iznose 1,4 petabajta, što je otprilike 700 puta veći kapacitet memorije od prosječnog modernog računara.

"Ova karta je toliko puna podataka da stručnjaci još uvijek nisu stigli detaljno  da je istraže", rekao je stručnjak Viren Jain iz Guglea.

"Prvi put vidimo stvarnu strukturu tako velikog dijela ljudskog mozga", rekla je biološkinja Ketrin Dulak sa Harvarda.

Projekat mapiranja mozga pokrenuo je Džef Lihtman sa Univerziteta Harvard, nakon što je za svrhe istraživanja dobio dio mozga 45-godišnjakinje sa epilepsijom otpornom na ljekove.

Pacijentkinji je uklonjen lijevi hipokampus, koji je bio izvor njenih napada. Hirurzi su pritom morali da uklone i određeni dio zdravog moždanog tkiva koje je prekrivalo hipokampus.

Lihtman i njegove kolege odmah su konzervirali uzorak mozga, a zatim ga obojili teškim metalima  kako bi pod elektronskim mikroskopom bile vidljive spoljne membrane svake ćelije.

Zatim su izrezali dio mozga na djelove debljine oko 30 nanometara, što je otprilike hiljaditi dio debljine ljudske dlake i elektronskim mikroskopom slikali svaki dio, piše Nju Sajentist.

Nakon toga su Jain i njegove kolege iz Gugla dvodimenzionalne djelove prebacili u 3D i uz pomoć AI rekonstruisali izdanke koji povezuju jedan neuron s drugim i kako bi označili različite tipove ćelija.

Naučnici su tokom tog postupka duboko u korteksu pronašli tajanstvene parove neurona.

"Dvije ćelije su bile usmjerene u suprotnom smjeru na istoj osi. Niko ne zna zašto", rekao je Lihtman.

Jain i Lihtman bili su dio grupe koja se 2020. založila za mapiranje cijelog mozga miša na sličnom nivou detalja.

"Cijeli mozak miša samo je 1000 puta veći od ovog, eksabajt umjesto petabajta. Pretpostavljam da je to nešto što ćemo moći da uradimo za deset godina", rekao je Lihtman.

Za mapiranje cijelog ljudskog mozga potrebna je količina podataka koja je još 1000 puta veća. Lictman navodi da bi ta baza podataka bila "uporediva sa količinom digitalnog sadržaja koji se tokom godine generiše na Zemlji".