Kad smo pod stresom, naše tijelo pređe u stanje "hitnosti" i ubrzano je poput nekog motora.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Razumijevanjem onoga što se događa u našem tijelu možemo da naučimo da kontrolišemo stres, smatra Majkl J. Porter, predavač na Molekularnoj genetici Univerziteta u Lankaširu.

On kaže kako stres zapravo ne mora uvijek biti loš. Stres nas čini bržima, jačima, okretnijima, a naš mozak bolje radi, pamti detalje... Zato su neki ljudi spremni da se dovode u stresne radne situacije ili učestvuju u ekstremnim sportovima. Problem je stres koji nije pod kontrolom: on može da nas "smrzne" na mjestu, a mozak kao da prestane da radi, postanemo nesposobni da razmišljamo.

Šta se događa u tijelu kad smo pod stresom?

Kada se osjećamo stresno, naše tijelo pređe u stanje hitnosti, kao da je netko pritisnuo - turbo. U našem organizmu se sve ubrzava, na neki način postajemo "super čovjek". Postajemo izuzetno budni, sposobni brzo da reagujemo.

Mozak ubrzano radi, memorija se povećava i sposobni smo da zapamtimo svaki detalj onoga što vidimo, čujemo ili osjećamo. Tada nam se čini kao da je vrijeme stalo, kao, na primjer, nakon saobraćajne nesreće. U tijelu, preciznije u dijelu malog mozga koji zovemo hipotalamus, aktivira se cijeli niz hormona podstaknut oslobađanjem CRH hormona, prenosi Daily Mail.

To rezultira ubrzanim disanjem, povećanjem krvnog pritiska i brzine otkucaja srca. Krv se seli iz drugih djelova tijela u mišiće - što rezultira većom snagom i izdržljivošću.

Rad imunološkog sastava ubrzava, a krv se priprema za zgrušavanje - u slučaju da budemo povrijeđeni.

Mozak počinje da radi sve bolje - hrani se većim dozama glukoze i kiseonika. Izgaranje Naše tijelo u stresnim situacijama radi ubrzano poput nekog motora koji, ako tim tempom radi predugo, pregrije se i izgori.

Fiziološke promjene, uključujući povišen pritisak, veći nivo glukoze u krvi i smanjen apetit, kratkoročno su važne za prilagođavanje koje obično uzrokuje vrlo malo oštećenja.

Tišina deluje blagotvorno na stresno stanje. Iako mnoge konstantne zvukove i ne čujemo jer smo navikli na njih, oni negativno djeluju na naše moždane stanice koje se zapravo nikada ne mogu odmoriti od tih nadražaja. Naučnici kažu da sjedenje u tišini blagotvorno djeluje na ljude i popravlja štetu koju čini prevelika količina zvukova. Kada nastupi tišina, mozak se umiri, a tada se osjećamo mirno i spokojno.

Tišina nas umiruje i usporava, a samim time nam daje priliku da se riješimo nagomilanog stresa.