Pravoslavna crkva obilježava 21. septembra rođenje presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina. Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom.
Foto: YouTube screenshot/Телевизија Храм
Dar boga starima Joakimu i Ani nije bila samo ćerka u poznim godinama, već i Bogomajka - Marija je rođena u Nazaretu u porodici oca iz plemena Davida i majke iz roda Aronovog. Po ocu je, dakle, njeno porijeklo carsko, a po majci arhijerejsko.
Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalimski, a od sedme je živjela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma.
Sa 15 godina primila je blagu vijest od arhangela Gavrila da će roditi sina božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnijela ga je u hram. Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća.
Posle njegovog vaznesenja, živjela je još 24 godine, liječila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama.
Običaji i vjerovanja na Malu Gospojinu
U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju. Neke porodice više dana provode u prazničnom raspoloženju i u svečanom ruhu...
Žene na ovaj dan ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama. Na Malu Gospojinu navodno nije dobro ni započinjati nikakve nove poslove, već to treba odložiti za neki od narednih dana.
Sve što priča srbska crkva je poluistina jer okupatori drugih naroda nisu Hrišćani .
KOMENTARI (1)