Đukanović u Njujorku.

Foto: Milo Đukanović/Facebook

Ogromni problemi i krize koje se, nažalost, samo multiplikuju, traže snažno liderstvo. Bez liderstva svijet nije u stanju da pruži ono što naši građani očekuju i na šta polažu pravo. Na našu zajedničku nesreću, posljednjih godina u svijetu se suočavamo sa krizom liderstva. Njene posljedice posmatramo u gotovo svim sferama globalnih odnosa. Fragmentiranost i nacionalni pristup i dalje dominantno obilježavaju ponašanje ključnih međunarodnih aktera. Umjesto zajedničkih konkretnih akcija, danas u svijetu sve češće dijelimo samo zajedničke brige, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danas u obraćanju učesnicima zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Kako je istakao, jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost – to je jedini put za eliminisanje narastajućih globalnih problema – od pandemije i klimatskih promjena, do gladi i migracija, kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza.

“U tome ćete u Crnoj Gori uvijek imati otvorenog i pouzdanog partnera”, naveo je on.

Kako je dodao, tema ovogodišnje debate upućuje na opšte prihvaćeno stanovište da će razumijevanje i adekvatno tretiranje višedimenzionalnih posljedica pandemije u cilju izgradnje održive budućnosti u velikoj mjeri obilježiti buduće djelovanje i ponašanje država i drugih međunarodnih subjekata.

“Jasno je da su osnaženi multilateralizam i revitalizacija Ujedinjenih nacija prijeko potrebni. Korak u tom pravcu je inicijativa generalnog sekretara da se na hitne slučajeve u zdravstvu, socijalne i ekonomske posljedice pandemije odgovori uspostavljanjem Fonda za odgovor i oporavak od Covid-19 i Globalnim humanitarnim planom odgovora UN-a, koju snažno pozdravljamo. Odgovor mora biti solidaran i jednako dostupan”, naglasio je predsjednik Đukanović.

On je ukazao da je pandemija Covid-19 najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije. Međutim, dodao je, zrelim i odgovornim pristupom, iz svake krize možemo izvući pouke – ovog puta to je ona koja glasno opominje na značaj zajedništva i međunarodne solidarnosti u iznalaženju globalnih rješenja.

“Svijet je, čini se, na raskrsnici – ili ćemo se kretati ka daljem izolacionizmu i eroziji povjerenja, tolerišući porast ksenofobije, nacionalizama i desničarskih ideja, ignorišući alarmantna upozorenja o stanju životne sredine, prećutno prihvatajući porast nejednakosti na svim poljima, ili ćemo, pak, napraviti iskorak ka sigurnijoj i boljoj budućnosti za sve i krenuti putem ”zajedničke agende” – ka onome kako je generalni sekretar Antonio Gutereš kazao ”za narod, za planetu, za prosperitet i za mir”. Za budućnost koja će se temeljiti na najvišim vrijednostima jednakosti i pravednosti, na odgovornosti i solidarnosti, a ne na retrogradnim ideologijama, sebičnosti i jeftinom populizmu”, kazao je Đukanović u današnjem obraćanju.

Siguran je da između ove dvije perspektive ne smije biti dileme.

“Mi – lideri i naši građani – imamo jedinstvenu priliku da aktuelnu krizu iskoristimo kao zamajac ka izgradnji zelenijeg, pravičnijeg i održivijeg svijeta. Za to će biti nužan efikasan i osnažen multilateralizam, sa retorikom koja ustupa mjesto djelima. Potreban je novi društveni svjetonazor unutar država i obnovljeni globalni dogovor između država, da bi se prevazišle postojeće geostrateške podjele i disfunkcionalni međunarodni odnosi”, naveo je on.

Dodao je da oporavak od pandemije i revitalizovani multilateralizam moraju biti utemeljeni u pravičnoj globalizaciji, poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih, u zaštiti životne sredine i odgovornom odnosu prema prirodi, na rezultatima koji će se mjeriti humanim, a ne isključivo ekonomskim parametrima.

“Naš cilj mora da bude mir, ali ne kao puko odsustvo rata i razvoj ne isključivo zbog profita. To mora biti mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda i kvaliteta života za sve, sadašnje i buduće generacije”, jasno je poručio predsjednik Đukanović.

Napomenuo je da je ukorak sa jačanjem multilateralnog pristupa, neophodno raditi na snaženju saradnje i u digitalnom domenu, naročito sada kada smo svjedoci uticaja tehnologije na proces oporavka od krize i realizaciju ciljeva održivog razvoja.

“Crna Gora će nastaviti da podržava napore na implementaciji reformske agende u okviru razvojnih, upravljačkih i struktura za očuvanje mira i bezbjednosti i realizaciju Agende 2030. Uvjereni smo da jedino kroz preduzimanje neophodnih reorganizacijskih koraka, djelovanje Svjetske organizacije može biti efikasnije i fleksibilnije”, kazao je on u obraćanju GS UN-a.

On je potvrdio nepokolebljivu posvećenost principima i načelima Povelje, i misiji i ciljevima Svjetske organizacije.

Đukanović je dans jasno saopštio da je kroz podršku inicijativi generalnog sekretara Gutereša „Akcija za očuvanje mira“, Crna Gora još jednom demonstrirala političku posvećenost mandatima mirovnih operacija i njihovom efikasnom djelovanju, naročito na planu zaštite civila.

“Ostajemo odlučni da, shodno mogućnostima, doprinosimo očuvanju i unapređenju međunarodnog mira i bezbjednosti, kao i da proširimo svoje učešće u humanitarnim i mirovnim misijama UN”, istakao je on.

Naglasio je da, usljed očitog pogoršanja sveukupne međunarodne bezbjednosne klime, modernizacije oružanih sistema, kao i kraha nekih od najvažnijih strateških instrumenata u ovom domenu, međunarodna arhitektura za razoružanje, neproliferaciju i kontrolu naoružanja nalazi se pod značajnim pritiskom.

“I to je ono na šta Crna Gora kao odgovorna članica UN i članica NATO skreće pažnju. Podrška implementaciji i jačanju i daljem razvoju multilateranih ugovora u oblasti razoružanja, neproliferacije i kontrole naoružanja mora biti imperativ za sve nas”, jasan je Đukanović.

Jednako tako, dodaje, Crna Gora će nastaviti da djeluje u pravcu integracije ljudskih prava i rodne perspektive u sve aspekte rada UN, da brani univerzalnost međunarodnog prava ljudskih prava i nezavisnost sistema ljudskih prava. Kao kandidat sa realnim šansama za članstvo u Savjetu za ljudska prava, zalažemo se za približavanje agendi i za bolju sinergiju Ženeve i Njujorka.

“Jedino tako bićemo u prilici da pravovremeno reagujemo i sprečavamo masovna kršenja koja se i dalje dešavaju i ne tako rijetko šokiraju svjetsku javnost. Dok to ne učinimo, nastavićemo da gotovo redovno djelujemo post festum, a resurse trošimo dominantno na deeskalaciju i humanitarne krize, umjesto na upravljanje i na prevenciju”, napominje Đukanović.