Crnogorska vlada nije uvažila preporuku zapadnih partnera koji su od nje zatražili nastavak i posvećenost evroatlantskoj agendi - poslije političkih promjena u zemlji, stav je predsjednika Mila Đukanovića.

Foto: Milo Đukanović/Facebook

Đukanović, koji Crnu Goru predstavlja na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, u intervjuu Glasu Amerike ukazao je da u tom smislu, tokom posljednjih godinu dana, nije bilo, kako se izrazio, ni milimetarskog pomaka.

"Kao što vidite, to nije moguće. Znate da su tri partnera u novom savezu vladajuće većine dan nakon završetka parlamentarnih izbora potpisali sporazum kojim su se obavezali da će slijediti strateški kurs kretanja zemlje. Ali uz tu formalnost, naravno, trebalo je tokom prethodne godine pokazati i stvarnu riješenost da se nastavi putem usvajanja evropskog sistema vrijednosti i stvaranja pretpostavke da Crna Gora u bliskoj budućnosti bude zapravo organski dio savremene evropske civilizacije. Samim tim i odgovoran dio evroatlantske integracije”, ukazao je Đukanović, podsjećajući da su sva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore Evropskoj uniji otvorna prije prošlogodišnjih političkih promjena.

Nije se, kaže on, napravio ni polukorak.

"Onaj polukorak koji se sad očekuje je da nova vlada ispuni preduslove u poglavljima 23 i 24 koji se tiču vladavine prava, kako bi se Evropska unija oglasila sa ocjenom da smo ispunili privremena mjerila koja su nam data i da bi nakon toga otpočeo proces zatvaranja otvorenih poglavlja. Do danas se to nije dogodilo. Prema tome, nema ni minimalnog pomaka. Ono što se dogodilo, nažalost, to su uglavnom bili incidenti u okviru odgovornosti naše vlade za funkcionisanje u NATO savezu“, rekao je Đukanović.

On je podsjetio na slučaj curenja informacija nekih od zemalja članica NATO-a.

"Jako povjerljivi podaci koji su uključivali i imena i prezimena pripadnika bezbjednosnih službi drugih zemalja, naših partnera u okviru NATO-a, iscurjeli u javnost, a to se smatra zaista nedopustivim propustom“, rekao je crnogorski predsjednik, koji tvrdi da je u tom slučaju narušen kredibilitet vlasti kao pouzdanog partnera Sjevernoatlantskoj alijansi.

Uvjeren je da Rusija pokušava na Zapadnom Balkanu da osujeti evropsku i evroatlantsku perspektivu zemalja članica, što je, kako je rekao, bio pokretač ruske destrukcije prema Crnoj Gori već od 2016. godine kada se nalazila pred vratima NATO-a.

"Mi smo odoljeli toj destrukciji, Crna Gora je ušla u NATO, ali to ne znači da je zbog toga zaustavljena ruska destrukcija. Naprotiv, rekao bih da sada prisustvujemo još više razjarenoj ofanzivi iz Rusije prema Crnoj Gori i prema Zapadnom Balkanu sa idejom da se kažnjavanjem Crne Gore, na neki način, odvrate sve ostale zemlje iz našeg regiona od članstva u NATO-u i članstva u Evropskoj uniji. Da li će Rusija u tome uspjeti, ja se nadam da ne. Ako treba da vam kažem kakva je riješenost Crne Gore da sačuva svoje pravo na slobodan izbor budućnosti i da sačuva svoje pravo na već odabrani kurs evropske i evroatlantske integracije, reći ću vam da je to nepokolebljivo", rekao je Đukanović.

Na pitanje kako riješti izazov sa ambasadorima, predsjednik kaže da je potrebno jsamo "da i druga strana prihvati da kohabitacija nije pravo jedne strane da isporučuje svoje želje i obaveza druge strane da prihvati takve želje".

"Da je prije toga potrebno porazgovarati o onome što su zajedničke ideje u pogledu određenog pitanja, određenog rešenja, u ovom slučaju u pogledu definisanja optimalnih personalnih rešenja za upražnjena mjesta diplomatsko-konzularne mreže. Nažalost, Vlada nije pokazala tu spremnost. Dakle, prije svega je pokazala brzopletost i revanšizam kada je razriješila sve ambasdore koj su bili u punom mandatu postavljenih od strane prethodne vlasti, a da pri tome nije mislila na proceduru imenovanja koja podrazumijeva saglasnost predsjednika", rekao je on.

Govoreći o tome da li je na neki način prekršio Ustav time što je pozivao da se ustoličenje mitropolita premjesti sa Cetinja, Đukanović odgovara: "Moje uvjerenje je da nisam prekršio Ustav. Moje uvjerenje je da kao predsjednik države apsolutno imam pravo da jasno saopštavam svoje stavove o određenim pitanjima, bez obzira naravno na odvojenost države i crkve. U ovom slučaju sam govorio o jednom pitanju koje je nosilo, da kažem, jedan potencijalno eksplozivan naboj koji je mogao da ugrozi i stabilnost Crne Gore i bezbjednost ljudi koji su već najavili svoja okupljanja na Cetinju".

Kad je riječ o borbi kriminala u vrijeme bivše vlasti, on kaže kako misli da se Vlada odnosila zaista odgovorno u granicama svojih kapaciteta.

"Dakle, ne želim nipošto da relativiziram ocjenu o problemu korupcije i organizovanog kriminala u našem regionu, Crnoj Gori - Evropi u cjelini. To je i nemoguće. Mislim da smo ulagali ozbiljne napore, osposobljavali institucije, da smo postizali određene rezultate. Rekao bih da su se te ocjene, pomalo, provlačile kroz izvještaje argumentacije kojima je Evropska unija opravdavala svoju pasivnost u politici proširenja. Kao što znate, ništa se ozbiljno sa briselske adrese, nije preduzimalo već nekoliko godina na planu proširenja. Da li na tom planu, suzbijanju korupcije i kriminala ima još posla? Ima naravno. Da li sa time treba da se nosi svaka vlada nezavisno od njenog partijsko-političkog sastava? Naravno… Pozdravio sam očekivanje nove vlade da će veoma brzo napraviti neke iskorake na tom planu. Prošla je godina dana, kao što vidite, tih iskoraka nema. Naravno, sada će se pokušati pribaviti razni alibiji za to", rekao je.