Predstavljanje škola četvrtog dana Sajma knjiga nastavljeno je programom koji je predstavila Srednja građevinsko-geodetska škola „Inženjer Marko Radević“.

Foto: Međunarodni Sajam knjiga i obrazovanja

Školu je najprije predstavio v.d direktora Miloš Marović. Pohvalio se uspjesima škole, učenicima i smjerovima koji u ovoj ustanovi postoje.

Za posjetioce Sajma je priređen program tokom koga su učenici govorili stihove iz „Evgenija Onjegina“, djelove „Ane Karenjine“...Na sceni su se pokazali i mladi guslari, flautisti, glumci.

Zavod za školstvo predstavio je četvrtog dana Sajma knjiga svoju ediciju Naša škola, Put stvaraoca-koraci ka uspjehu. Na predstavljanju su govorile dr Dušanka Popović, dr Jasmina Nikčević, dr Sonja Nenezić, dr Dijana Vučković i mr Anka Vučinić Gujić.

Edicija se, kako su navele, bavi istraživanjem na čemu se temelji put na kome će učenik postati stvaralac. Edicija se sastoji iz teorijskog i praktičnog dijela, koji se, kako su navele autorke, savršeno upotpunjuju.

Sva izdanja i edicije Zavoda za školstvo mogu se pogledati na njihovom štandu na Sajmu knjiga i obrazovanja.

Milutin Mićović, pjesnik, esejist, romanopisac, čitao je svoju poeziju na sceni Sajma knjiga i obrazovanja. Publika na sajmu mogla je da čuje pjesme iz zbirke „Dan i noć“. O svojoj inspiraciji Milutin Mićović rekao je:

„Ja svoju inspiraciju crpim iz svoga unutrašnjeg bića. Polazim od nule, kao onog jednog, iz koga nastaje svijet. Ovo što sada vidim oko sebe liči mi na jednu gladnu nulu koja jede sve pred sobom“, ispričao je Milutin Mićović između svojih stihova.

Popodne četvrtog dana Sajma knjiga i obrazovanja nastavljeno je edicijom Deset vekova srpske književnosti. O ediciji je govorio njen pokretač i glavni urednik, akademik Miro Vuksanović.

„Edicija Deset vekova srpske književnosti pokrenuta je u Izdavačkom centru Matice srpske 2010. godine. Cilj je bio da se prikaže milenijumski razvoj srpske književnosti- od usmjene i žitijske do savremenih žanrova“, ispričao je akademik Miro Vuksanović.

Antologija izlazi u godišnjim kolima i do sada su štampane 123 knjige, a 124. je spremna.

„Prvih nekoliko knjiga bavi se narodnom književnošću, i tu smo odvojili poslovice, pitalice, brzalice u tom prvom dijelu. Tu su i lirske i epske pjesme i one, takođe, spadaju u narodnu književnost. Sledeća knjiga bavi se starom dubrovačkom književnošću. Zatim je tu 18. vijek i prosvećenost, 19. vijek sa svojim romantizmom i 20. vijek sa velikim brojem pisaca“, ispričao je Miro Vuksanović.

Promocija knjige Crnogorski jezik i nacionalizam autorke Rajke Glušice održana je danas na Sajmu knjiga. Na promociji je govorila autorka, književnik Balša Brković, i prof. Dr Igor Lakić, a moderator promocije bila je Ksenija Rakočević.

„Radi se o varijantama jednog jezika koje su podignute na nivo političkih jezika. Profesorka Glušica smatra da su u Crnoj Gori nacionalistički najizraženiji srpski i crnogorski. Postoje stavovi da različiti narodi moraju imati različite jezike i ovi stavovi su donijeli probleme u standardizaciji jezika. Veliki problem su predstavljala različita shvatanja stsndardnog, književnog, narodnog jezika. Rajka Glušica je na vrlo zanimljiv način iznijela stavove koji su naučno potkrijepljeni. Zbog toga ovu knjigu preporučujem svima“, ispričao je prof. Dr Igor Lakić.

Knjiga „Crnogorski jezik i nacionalizam“ objavljena je u okviru izdavačke kuće XX vek.

„Raščaravanje vedrine“, nova knjiga Marinka Vorgića, predstavljena je danas na Sajmu knjiga i obrazovanja. O romanu je autor razgovarao sa Nikolom Nikolićem.

„Marinko Vorgić je veliki kritičar savremenog romana, i ova knjiga će mnogo reći i onima koji ne znaju o književnosti i onima koji znaju. Vorgić pise o bremenu Njegoševog djela i  zato nas zanima gdje prestaje to konstantno sagledavanje Njegoševog djela“, zapitao se Nikola Nikolić.

„Njegoševa pojava u istoriji je neobična, pojavljuje se u književnom nasleđu. Naravno, on piše nacionalni romantizam, ali sa velikim iskocima iz te odrednice. U vrsti promišljanja, pristupa. Treba imati pozadinu kulture, predaka. Da li se proza učitava, dočitava, da li ima sukoba između tradicionalne i moderne kritike. Šta je izvorno značenje - rekao bih da ni sam autor nije svjestan potpunog značenja svog djela. Imate situaciju da se djelo  rasplinjuje na samog autora i čitaoce. To je nešto što čini kompletno djelo. U jddnom eseju se posvećujem versifikacijskoj analizi nekih stihova. I dolazim do zaključka da je Njegoš bio veoma osvešćen pjesnik, mnogo psvešćeniji od nekih naših sagovornika“, ispričao je autor Marinko  Vorgić.

Četvrti dan Sajma knjiga i obrazovanja završen je promocijom knjige „Grande Dormidor“ Đorđa Gregovića.

Knjiga je objavljena u izdanju Narodne biblioteke Budve, a na promociji su govorili pisac Nikola Nikolić i autor. Veče je vodila Stanka Rađenović Stanojević.

„Dok sam čitao Grande Dormidor naišao sam na nevjerovatni svijet halucinacija, na priču o Dimitriju Gregoviću. U vrijeme pečalbi, on je otišao u grad Mar de Plata i tu počinje nevjerovatna storija o njegovim iskustvima. On konstantno nastoji da postane pisac, prijatelji ga ne shvataju, a to su takođe pisci. Đorđe jako uspješno povezuje dva kraja svijeta - izgradnju Sueckog kanala i grad Mar de Plata“, ispričao je Nikola Nikolić.  

Autor Đorđe Gregović objasnio kako je knjiga nastala.

„Ova knjiga pisana je 90 -ih godina bez interneta, imao sam časopis National  Geographic i jedan roman napisan na španskom. Ovaj roman je igra slučaja, improvizacije, potrošio sam 10 godina na nju i ovo je četvrta verzija. Ja sam sve to smislio, i ljude u gradu, i grad, i luku i kad sam sve to bio u prilici da saznam, sve o tom gradu,mnogo godina kasnije, iznenadio sam se. Izazovno mi je da vidim koliko sam mogao da maštam i iznenadio se da sam 40 posto stvari pogodio. U tom gradu je tokom istorije živjelo mnogo ljudi odavde. Posle su se raseljavali, ali su tamo živjeli i radili i taj duh se osjeća u mom romanu“, rekao je autor Đorđe Gregović.