Još prošle godine razgovaralo se o ukidanju pomjeranju sata, a trenutno stoji odluka da do ove godine sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetnje ili zimsko računanje vremena.

Foto: Ilustracija, Unsplash.com

Kako trenutno stoji situacija, ovu zimu bismo još trebali pomjerti sat, no moguće je da će se i to promijeniti.

Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tokom ljeta, očito ima više mana nego prednosti.

Pomjeranje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor - ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora pomjerati. Trenutno većina evropskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomjeraju sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao toga.

Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. godine jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom XX vijeka prihvatili Njemci.

U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomjeranjem sata nije bila mala stvar - ni ekološki, a ni finansijski.

Pomjeranje sata ukida se primarno iz zdravstvenih razloga, u više istraživanja se navodi da pomjeranje sata potiče stres, nesanicu i bolesti srca. Jedno istraživanje nam govori da čak i broj saobraćajnih nesreća u SAD-u poraste za šest posto unutar sedmam dana nakon proljećnog pomjeranja sata. Takođe, pomjeranje sata je u prošlosti značilo mnogo više što se uštede energije tiče. Sat vremena neće značajno uticati na potrošnju, kao što je možda nekad uz zastarjele i skuplje izvore energije.

U principu je zimsko vrijeme pravilo - tokom zimskog računanja vremena je sunce najviše na nebu u podne.

Opšte je prihvaćeno da je zimsko vrijeme tačno, iako se zdravstveni problemi pri pomjeranju vremena češće pojavljuju pri promjeni na zimsko računanje vremena.

Ljetno računanje vremena završava u noći na nedjelju, 31. oktobra, u 3 sata ujutro, i počinje zimsko računanje, što znači da se kazaljka na satu moraju vratiti jedan sat unazad, odnosno s tri na dva sata.