Ljudsko tijelo sadrži veliki broj bezopasnih bakterija i gljivica koje su neophodne za pravilno varenje hrane i urednu probavu.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Normalno se nalaze, u malom broju, na koži i sluzokožama (usne duplje, ždrijela, crijeva, vagine) ljudi, ne izazivajući probleme, jer su uobičajeno u ravnoteži sa bakterijama koje čine fiziološku floru. Međutim, balans u našem tijelu se lako poremeti usljed slabljenja imuniteta, što se često dešava pri prelazu između godišnjih doba, pa samim tim, dolazi i do poremećaja crijevne flore.

Kandida je naziv za gljivice koje pripadaju kvasnicama. Ovaj rod obuhvata više od 150 vrsta, ali je samo dvadesetak značajno za ljudsku populaciju, od kojih je najčešća Candida albicans. Candida albicans je bezopasna, parazitska gljivica, koja je normalno prisutna u našem organizmu, ali ukoliko dođe do njenog pretjeranog razmnožavanja, dolazi do nastanka kandidijaze, koja može da dovede do niza zdravstvenih problema. Problemi koji se tom prilikom javljaju nijesu naivni, pa ih je neophodno na vrijeme prepoznati i adekvatno liječiti kako bi se spriječio nastanak ozbiljne sistemske kandidijaze.

Brojni su faktori koji omogućavaju i podstiču nastanak kandidijaze:

- Prekomjerna, česta ili dugotrajna upotreba antibiotika, kortikosteroida

- Pad imuniteta: imunosupresivna, hemio i radioterapija, AIDS, maligniteti, dugotrajan boravak u bolnici

- Dijabetes, trudnoća

- Određene životne navike (ishrana bogata rafinisanim i fermentisanim šećerima, alkohol, stres...

Kada se ova gljivica pretjerano razmnoži, toksini koje produkuje, uključujući i neurotoksine, ulaze direktno u krvotok, što za posljedicu ima ispoljavanje simptoma ove bolesti. Takođe, produkti kandide mogu djelovati na gotovo sve organe, remeteći, u manjem ili većem stepenu, njihove funkcije. Zbog toga i simptomatologija kandidijaze može biti jako raznovrsna u zavisnosti od organa koji je zahvaćen Ipak, kandidijaza se najčešće javlja u usnoj duplji, genitalnoj regiji, crijevima i na koži.

· Kandidijaza u usnoj duplji se javlja u vidu bijelih naslaga, obično na jeziku, i unutrašnjoj strani obraza. Ponekad se može proširiti i na tvrdo, meko nepce, krajnike. Promjene mogu biti bolne, praćene osjećajem suvoće, peckanja, izmjene ukusa i zadahom. Ukoliko su zahvaćeni uglovi usana javljaju se crvenilo i pucanje sluzokože, pa čak i lagano krvarenje. Ponekad se infekcija iz usne duplje može proširiti na jednjak i prouzrokovati bol i otežano gutanje. Obično se javlja kod beba, starijih ljudi, osoba koje nose proteze za zube, a postoje i naznake da prisustvo kandide može biti i posljedica prisustva amalgamskih plombi.

· Genitalna kandidijaza kod žena je relativno česta. Smatra se da 75% žena bar jednom u životu ima vaginalnu kandidijazu, a određen broj i takozvane rekurentne, ponovljene infekcije. Simptomi genitalne kandidijaze su peckanje, svrab i pojačan sekret, najčešće bijelog i sirastog izgleda, a nakon polnog odnosa se može javiti i bol. Dodatni faktori koji potpomažu nastanak vaginalne kandidijaze su: sintetički, tijesan donji veš, pojačano znojenje, menstruacija, kontraceptivna sredstva, loša higijena ili pretjerana upotreba pjena za kupanje i antibakterijskih sapuna.

· Kandidijaza na koži je česta kod novorođenčadi, u predijelu prepona, ispod pelena. Javlja se i kod odraslih na pregibima, kod gojaznih osoba, na mjestima trenja dvije površine. Na ovim mjestima nastaje crvenilo jasno ograničeno, sa vlaženjem, mjehurićima i gnojanicama. Ove infekcije mogu biti veoma neprijatne i uporne, a najčešće se manifestuju svrabom, neprijatnim mirisom i osipom.

· Crijevna kandidijaza - Normalna funkcija crijeva se u velikoj mjeri  zasniva na ravnoteži između bakterija crijevne flore i gljivica. Kandida ima važnu ulogu u varenju i apsorpciji hrane iako je u crijevima zastupljena u malom broju. Međutim, ako se kandida počne prekomjerno umnožavati, može prouzrokovati oštećenja crijevne sluzokože i čitav niz digestivnih problema, uključujući: nadimanje, gasove, bolove u stomaku, dijareju ili zatvor. Istraživanja pokazuju da dugotrajna kandidijaza crijeva može biti potencijalni uzrok sindroma hroničnog umora, dok  neki noviji radovi  ukazuju i da je povezana sa različitim bolestima gastrointestinalnog trakta, uključujući ulcerozni kolitis i Kronovu bolest.

Liječenje kandidijaze

Liječenje infekcije zavisi od rezultata antimikograma, težine kliničke slike i starosti oboljelog. Kako su recidivi infekcije kandidom česti, da bi terapija bila uspješnija, potrebno je voditi  računa o uklanjanju svih faktora koji podstiču razmnožavanje kandide, smanjuju odbrambene snage organizma i oštećuju bakterijsku floru.

Kod površinske kandidijaze primjenjuje se lokalna terapija, a samo ukoliko ona nije dala rezultate, primenjuje se opšta terapija, uz konsultaciju i nadzor ljekara.

Kandidijaza usne duplje se liječi lokalnom primjenom antifugalnih preparata u vidu suspenzija, gela, oribleta, a za kožu se koriste preparati u vidu suspenzija, krema ili rastvora.

Terapija crijevne kandidijaze ima za cilj uspostavljanje ravnoteže između bakterijske flore i kandide, upotrebom probiotika, a ako to nije dovoljno i primjenom antimikotika.

Promjene u ishrani, takođe, predstavljaju efikasan korak u borbi protiv kandidijaze na prirodan način. Preporučuje se da se koriste namirnice sa visokim sadržajem vlakana koje mehaničkim putem potpomažu odstranjivanje nabujalih kolonija gljivica. Preporučuje se da se svakodnevno koristi povrće, meso ( proteini), orašasti plodovi, žitarice sa cijelim zrnom, začinske biljke.

Pored promjena u ishrani, poželjno je koristiti i dodatke ishrani, koji pouzdano kontrolišu kandidu. Neki od njih su:

- Probiotici, koji sadrže sojeve mliječnokiselinskih bakterija ( Lactobacillus acidophilus, L. rhamnosus...) i sojeve kvaščevih gljivica ( Saccharomyces boulardii). Preporučuje se svakodnevna upotreba, najmanje dva mjeseca, radi normalizacije crijevne flore i jačanja crijevne sluzokože.

- Vitamin C – preporučena dnevna doza je do 1g dnevno. Najbolje je da se ova doza podijeli na više pojedinačnih doza i da se popije neposredno prije svakog obroka, jer vitamin C, iako kiselina, u želucu stvara alkalnu sredinu koja ne prija gljivicama.

- Cink – preporučena dnevna doza za žene je 12mg, a za muškarce 15mg. Zbog pozitivnog uticaja na imuni sistem, preporučuje se kontinuirana primjena makar mjesec dana.    

Uspješna dijagnoza kandidijaze u početnoj fazi bolesti jedan je od osnovnih preduslova koja može spriječiti dodatno širenje kandide. Na osnovu simptoma i laboratorijskih nalaza ljekar će odrediti terapiju i dužinu trajanja iste, a pacijentima preostaje da je sprovode na pravilan način, zajedno sa odgovarajućim režimom ishrane, kako bi se što prije oslobodili ove uporne gljivice.

Dr pharm. Sofija Jović