Popodnevna dremka je za mnoge dobar način da se opuste u toku dana, i osvježe pred naletom novih obaveza.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Međutim, ima onih kojima ovaj kratak dnevni odmor remeti noćni san. S toga stručnjaci upućuju da popodnevna dremka nije za svakoga, i trebalo bi da bude ograničena.

Smatra se da bi popodnevna dremka trebalo da traje 10 do 20 minuta. 

Dnevni odmor u trajanju ne kraćem od 10, ali ne i dužem od 20 minuta, donosi najviše koristi za organizam. Izuzeci od ovog pravila su bolesne osobe i djeca kojima je potrebno više dnevnog odmora. Dnevni odmor duži od 20 minuta kod zdravih odraslih osoba može da poremeti ritam spavanja i izazove nesanicu.

Kome je potrebna?

Popodnevna dremka potrebna je osobama koje malo spavaju tokom noći. Kratkim snom u trajanju od 20 minuta u toku dana, one mogu da osvježe organizam.

Ova vrsta odmora potrebna je i radnicima u noćnoj smjeni kako bi spriječili pospanost na radnom mjestu. Popodnevna dremka se preporučuje i vozačima, jer veliki broj saobraćajnih nesreća prouzrokovan je umorom. Savjet svim vozačima jeste da spavaju 7 do 8 sati tokom noći, u slučaju da tokom vožnje osjete umor, preporuka je da se konzumira kofein, zaustavi vozilo i odmori 20 minuta.

Dnevni odmor savjetuje se i osobama koje rade u smjenama van radnog vremena od 7 do 18 časova. Smjenski rad se dovodi u vezu sa povećanim rizikom od zdravstvenih posledica, tjelesnih povreda i poremećaja cirkadijalnog ritma. Smatra se da odmor 10 do 20 minuta povećava budnost i jača brzinu reagovanja.

Popodnevna dremka nekom godi, a nekom remeti noćni san. 

U slučaju da posle dvadesetminutnog dremanja uveče ne možete da zaspite, na vrijeme izbjegavajte popodnevni sanak. Jer, to znači da vam remeti homeostatski nagon za spavanjem. To je tehnički izraz koji se koristi za potrebu organizma za snom. Posle dobrog noćnog sna homeostatski nagon za snom je nizak, ali kako polako odmiče dan, možemo da počnemo da se osjećamo umornije i pospano. 

Spavanje tokom dana umanjuje homeostatski nagon spavanja, usled čega se osjećamo odmornije i spremnije da radimo, manje smo pospani, možemo bolje da učimo, bolje je pamćenje i emotivno smo stabilniji.

Rizik

Da sa popodnevnom dremkom ne bi trebalo da se pretjeruje, potvrdilo je istraživanje koje je našlo vezu između prevelikog dremanja i kardiovaskularnih dešavanja, kao što su šlogovi i srčani udari.

Uzimajući to u obzir, najsigurnija opcija bi bila da se odlučite za kraće dremke. Ako odremate nekih 20 minuta trebalo bi da se zaista odmorite, a da ne ugrožavate time zdravlje srca ili se probudite potpuno ošamućeni.

Kao djece

Potrebe za dužinom sna su individualne.

Činjenica je da je u dečjem uzrastu potrebno više sna i da se ta potreba smanjuje sa godinama. Ipak, dnevni san kod odraslih, takođe može da bude koristan kao što je to slučaj u dječjem uzrastu, jer može da ublaži pospanost i pojača kognitivne sposobnosti, reguliše emocije...