Aktuelna politička situacija potvrđuje da su građani taoci neozbiljnosti trenutne političke klase, koja pokazuje potpuno odsustvo vizije i nesposobnost da se na pravi način posveti vođenju države i naročito ekonomije, kazao je u razgovoru za "Dan" bivši ministar finansija i socijalnog staranja i osnivač Pokreta "Evropa sad" Milojko Spajić.

Foto: gov.me/screenshot

Jedini pošten i realan izlaz iz takve situacije jesu što skoriji izbori na svim nivoima.

Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) potpisan je 3. avgusta, što je izazvalo ozbiljnu političku krizu u trenutnoj vladajućoj većini. Samo šest sati nakon potpisivanja ugovora, 36 poslanika podnijelo je Skupštini Crne Gore zahtjev za glasanje o nepovjerenju Vladi Dritana Abazovića.

"Temeljni ugovor je pitanje koje je čitavu deceniju opterećivalo javni prostor i političke partije su ga više ili manje uspješno koristile da zamaskiraju katastrofalne rezultate u svim sferama. To pitanje je sada zatvoreno, ugovor je potpisan, a Crna Gora treba da se okrene temama od suštinske važnosti, kao što su poboljšanje životnog standarda, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i opipljive evropske integracije. Zbog nedostatka rezultata u ovim oblastima, Vlada treba da padne”, ističe bivši ministar.

Navodi i da je jedan od ključnih stubova Pokreta "Evropa sad", koji je osnovan u junu, puna zaposlenost, odnosno omogućavanje pristojnog zaposlenja svima onima koji zaista žele da rade.

“Kad taj cilj, u čiju smo ostvarivost apsolutno ubijeđeni, postignemo, biće potpuno bespredmetno govoriti o partijskoj knjižici kao uslovu za zaposlenje. To je inače samo još jedan od mamaca kojim pojedine partije i dalje mnoge građane drže zarobljene i razbijanje takvog načina razmišljanja jedan je od preduslova za napredak društva”, rekao je Spajić

Na pitanje ko će biti nosioci liste za lokalne izbore zakazane za oktobar, odgovara da to još uvijek nije sigurno.

“Mi intenzivno radimo na podizanju infrastrukture pokreta u svim djelovima Crne Gore, obilazimo opštine, otvoreno razgovaramo s građanima i njihova reakcija nas izuzetno ohrabruje i potvrđuje da smo na dobrom putu. Sasvim sigurno ćemo izaći na izbore u većini opština u kojima su izbori zakazani za 23. oktobar, a u komunikaciji koju održavamo svakodnevno će se i iskristalisati nosioci lista za te izbore”, zaključuje Spajić.

Partije ne vide interes u reformi

Iako se izborna reforma godinama obećava, a sve partije se za nju deklarativno zalažu, za sada je ona samo mrtvo slovo na papiru. Ni nakon promjene vlasti, pomaka u ovoj oblasti nema. Izborni zakoni se usaglašavaju u Skupštini Crne Gore, a krovni u toj oblasti je Zakon o izboru odbornika i poslanika koji se usvaja dvotrećinskom većinom, do koje je očigledno teško doći.

Krajem jula je ponovo istekao rok koji je Odbor za izbornu reformu imao da završi izmjene izbornog zakonodavstva. Oni još uvijek nisu izabrali predsjednika tog tijela, pošto je Strahinja Bulajić podnio ostavku, a odbor se mjesecima nije sastajao.

“Sasvim je očigledno da partije koje su do sada ominirale parlamentom, ne vide svoj interes u izbornoj reformi, pa samim tim za nju nema ni potrebne političke volje, već se sve svodi na fingirani dijalog i iznalaženje izgovora da se reforma ne dokrajči. Sa ulaskom, a vjerujem i dominacijom Pokreta "Evropa sad" u crnogorski parlament, vidjećemo ubrzano rješavanje ovog naslijeđenog problema”, podvlači Spajić.