Vodimo li zdrav način života?

Foto: Ilustacija/ Pixabay.com

Niz smrtnih slučajeva poznatih ljudi zbog srčanih problema bez ikakvih prethodnih znakova i simptoma tjera nas da razmislimo šta se može učiniti da vodimo zdrav život bez bolesti.

Iako rutina bez fizičke aktivnosti može povećati šanse za srčani udar, previše toga takođe može napraviti istu štetu ili čak i više, kažu stručnjaci.

Kako naš način života postaje sve više sjedjelački – posebno nakon Covida, budući da su mnogi od nas sada navikli biti zatvoreni u kućama i izgubili kontakt sa svojom fizički aktivnom rutinom – naše srce snosi najveći teret i krajnje je vrijeme da napravimo zdrave promjene na dnevnom nivou kako bi doprinijeli zdravlju i smanjili šanse od srčane smrti i bolesti.

"Srčana oboljenja su ovih dana veoma česta i imamo vijesti da se javljaju u sve mlađoj životnoj dobi. Takođe, tokom prošle godine dobili smo nekoliko vijesti da mlade poznate ličnosti, glumci, sportisti ili političari u mlađoj dobi umiru od iznenadnog srčanog udara i to najčešće bez ikakvih prethodnih znakova i simptoma”, kaže dr Chandrashekhar, pomoćnik direktora za interventnu kardiologiju iz bolnice Max Shalimar Bagh.

Razlozi srčanog udara

“Razlozi za porast slučajeva srčanog udara razlikuju se od osobe do osobe. Glavni razlozi su loš način života i nezdrave navike. Stres je još jedan razlog za srčani udar a iznenadni stres može uzrokovati srčani problem koji se zove kardiomiopatija. Kardiomiopatija povezana sa stresom može dovesti do blokade u arterijama, što može dovesti do srčanog udara. Veliki faktor rizika za srčani udar je i povećana učestalost dijabetesa tipa 2, holesterola, hipertenzije, produženje vremena pred ekranom, manja fizička aktivnost, porodična anamneza, gojaznost itd. Mentalno zdravlje takođe igra veliku ulogu u doprinosu srčanih bolesti. U slučaju većih ili manjih blokada u srcu koronarni angiogrami mogu pomoći u otkrivanju”, kaže dr Ankur Phatarpekar, interventni kardiolog iz bolnice Dadar.

Prevencija iznenadnog srčanog zastoja (SCA)

Prevencija SCA uključenjem zdrave prehrane i načina života, redovnim fizičkim vježbama, prestankom pušenja i redovnim periodičnim kontrolama srca jedini je način da se smanji učestalost ovog javnozdravstvenog problema, kaže dr. Kartikeya Bhargava, direktorica elektrofiziologije srca i pejsinga na Medanta Heart Institututu.

Promjene načina života za zdravo srce

Dr Chandrashekhar predlaže 7 promjena načina života kako biste spriječili probleme sa srcem:

Prekini pušenje

Najvažnije je prestati pušiti. To je zajednički imenitelj kod onih koji umiru od srčanih problema. Dakle, jedna od najboljih stvari koje čovjek može učiniti za svoje srce je prestati pušiti čak i popularni bezdimni duvan, jer je i on štetan.

Ako nijeste pušač, treba da se čuvate pasivnog pušenja. Rizik od srčanih bolesti se značajno smanjuje ako prestanete pušiti samo nekoliko dana. A nakon godinu dana prestanka pušenja, rizik od srčanih bolesti pada na otprilike polovinu nego kod pušača. Dakle, bez obzira koliko dugo ste ranije pušili, prestanak pušenja će vam donijeti dobrobit. Zato prestanite s tim što je prije moguće.

Redovno vježbajte (ali ne preintenzivno)

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Važno je redovno vježbati. Najmanje 30 do 60 minuta aktivnosti dnevno je vrlo važno jer ne samo da kontroliše vašu tjelesnu težinu, već i smanjuje šanse za razvoj stanja koje povećava rizik od srčanih bolesti poput visokog krvnog pritiska, visokog nivoa holesterola ili razvoja dijabetesa. Dakle, preporučuje se barem 150 minuta vježbanja u sedmici ili 75 minuta treninga u sedmici.

Ako nijeste u mogućnosti da se bavite takvom vrstom aktivnosti, možete se baviti baštovanstvom, kretati se stepenicama dok hodate okolo ili sličnim “razgibavanja”.

Jedite zdravo

Zdrava ishrana je neophodna za zdravo srce. Konzumirajte više povrća i voća. Ako nijeste vegetarijanac, jedite zdravo, nemasno meso poput ribe i piletine.

Izbjegavajte crveno meso ali i prekomjernu količinu soli ili šećera. Smanjite šećer što je više moguće i prerađene ugljene hidrate ili alkohol. Održavanje zdrave težine je takođe veoma važno. Neka vaš BMI (Body Mass Index) bude manji od 25, što može spriječiti pojavu faktora rizika poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa.

Kvalitetno spavajte

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Jedna stvar koja je postala vrlo uobičajena i koju danas vidimo je da ljudi ne spavaju kvalitetno. Kvalitetan san je takođe važan za opšte zdravlje. Morate spavati najmanje 7 do 8 sati dnevno. Uočeno je da oni koji mirno spavaju imaju manje šanse za razvoj visokog krvnog pritiska, dijabetesa, depresije i srčanog udara.

Upravljajte stresom

Upravljanje stresom je veoma važno i zato što sprečava nezdrave aktivnosti poput prejedanja, pijenja, pušenja. Uključite u dnevnu rutinu navike poput meditacije, fizičku aktivnost, tehnike opuštanja i disanja, a redovan zdravstveni pregled je takođe vrlo važan.

Provjeravajte krvni pritisak

Redovno praćenje krvnog pritiska je važno jer ćete na vrijeme primijetiti veća odstupanja. Monitoring bi trebao početi već sa 18 godina – možete ga mjeriti svake dvije do četiri godine. Ako imate između 18 i 39 godina, krvni pritisak možete mjeriti svake godine. Holesterol takođe postaje veoma važan, posebno kod onih koji imaju istoriju srčanog udara kod mladih u porodici, roditeljima, braći i sestrama.

Provjeravajte nivo šećera

Ako postoji porodična anamneza dijabetesa, treba početi sa skriningom u ranijoj dobi. Ako nema takve anamneze, skrining se može započeti i u srednjim godinama i redovno ga praktikovati.