Mliječni proizvodi su važan izvor cinka, magnezijuma, fosfora i selena u ishrani.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Biljne alternative mlijeku obično sadrže manje količine četiri ključna mikronutrijenta od kravljeg mlijeka, prema istraživanju predstavljenom Američkog hemijskog društva.

Nova studija koju je sprovela američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) pokazuje da nivoi cinka, selena, fosfora i magnezijuma imaju tendenciju da uveliko variraju kod različitih biljnih mlijeka, naglašavajući potrebu za detaljnijim obilježavanjem nutritivnih vrijednosti.

"Biljna mlijeka su sve popularnije, ali se ne zna mnogo o mineralnom sadržaju ovih proizvoda, posebno u SAD“, rekao je autor studije dr Ben Redan u izjavi.

On je dodao da „iz regulatorne perspektive", ovi minerali nisu uvijek obavezni da budu na etiketi proizvoda.

Napravljena od pojedinačnih sastojaka poput badema, ovsa ili pirinča, ova mlijeka se smatraju odličnom alternativom kravljem mlijeku za one koji imaju alergije ili netoleranciju na mliječne proizvode. Oni se takođe smatraju ekološki prihvatljivijom opcijom jer su povezani sa manje emisija od proizvodnje klasičnog mlijeka.

Sa druge strane, kravlje mlijeko je glavni izvor određenih esencijalnih hranljivih materija koje ljudsko tijelo ne može da proizvede i mora da se unosi hranom.

Selen, na primjer, pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja ili infekcije, a istovremeno jača funkciju štitne žlijezde.

Cink, u međuvremenu, podržava imuni sistem, dok je magnezijum neophodan za pravilno funkcionisanje mišića i nerava. Još jedan ključni nutrijent, fosfor, pomaže rast, održavanje i „popravku“ svih tipova tkiva.

Autori studije su koristili induktivno spregnutu masenu spektrometriju da bi procijenili nivoe ovih mikronutrijenata u mliječnim alternativama napravljenim od soje, graška, konoplje, ovsa, badema, kokosa, indijskog oraha i pirinča. Nekoliko različitih brendova je testirano za svaku vrstu pića, dajući ukupno 85 uzoraka.

Sve u svemu, pića na bazi graška su imala oko 50 odsto više fosfora, selena i cinka od kravljeg mlijeka, dok je sojino mlijeko imalo najveću koncentraciju magnezijuma. Sve druge vrste veganskih mlijeka sadržale su manje količine četiri ključne hranljive materija od mlijeka.

Autori studije takođe navode značajan stepen varijacije između različitih brendova iste vrste pića. Na primjer, nivoi cinka su varirali za čak 53,8 odsto u različitim testiranim uzorcima mlijeka na bazi graška.