Kako starimo, dajemo sve od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj pa i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Iako ne možemo kontrolisati sve što nam život nudi, itekako možemo kontrolisati šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.

Istraživanja sprovedena ove godine utvrdila su kako bi tzv. dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poodmakloj starosi, prenosi Eat This Not That.

Ona podrazumijeva pet navika u ishrani koje pomažu u dugovječnosti, a u nastavku saznajte i o kojim o njima je riječ.

Konzumirajte velike količine nerafinisanih ugljenihhidrata

U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 učesnika, niska potrošnja ugljinohidrata sa manje od 40 odsto energije i visoka potrošnja ugljinohidrata sa više od 70 odsto energije povećali su rizik smrtnosti u uporednos  umjerenim unosom ugljinohidrata.

Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljinohidrata.

Nerafinisani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete dobiti iz cjelovitih žitarica kao što su pšenični hljeb, smeđa riža i kvinoja.

Jedite proteine iz biljnih izvora

Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 odsto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljenohidrate. Međutim, rizik je bio oko 18odsto manji kada su ugljinohidrate zamijenili biljni proteini ili masti.

Dijeta dugovječnosti takođe podrazumijeva unos "dovoljne količine proteina" koji su uglavnom biljnog porijekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, takođe radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.

Ovakva vrsta ljudi pokazuje manji rizik za ukupnu smrtnost u uporedno s onima koji jedu meso. Takođe, i veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom od raka, hipertenzije i dijabetesa u uporedljivo s ishranom mesojeda.

Masti biljnog porijekla za povećanje energije

Prema Klinici Cleveland, referentni unos masti (DRI) za odrasle je 20 do 35 odsto ukupnih kalorija iz masti. Sugeriše se kako dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 odsto energije uglavnom iz biljnih izvora i izvora koji promiču dugovječnost. Sjajni izvori biljne energije uključuju grah, orašaste plodove, chia sjemenke i sjemenke lana kao izvrsne izvore biljne potrošnje energije.

Studija je dokazala kako je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti i hrane s visokim udjelom šećera - ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa duljim životnim vijekom.

Jedite u roku od 11 do 12 sati

Prema recenziji, studije koje su uključivale osobe sa pretilošću, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od 8-10 sati ishrane dnevno. To bi pomoglo u mršanju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.

Međutim, ako duža gladujemo koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je posebno visoka za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga se preporučuje da  ishrane s idealnim razmak bude od 11 do 12 sati kako bi se ovakvo što izbjeglo.

Post

Kod osoba starijih od 65 godina, stručnjaci tvrde kako bi se dijeta za dugovječnost trebala biti osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih stanica. Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnimi djelotvornim.