Predsjedjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio je predsjednici Skupštine Danijeli Đurović da se skrati mandat parlamenta i saopštio da nije mogao da prihvati prijedlog da Miodrag Lekić bude mandatar za sastav Vlade jer smatra da se za to nisu stekli svi neophodni uslovi.

Foto: arhiva, Milo Đukanović/Facebook

U obrazloženju za skraćenje mandata Skupštini Đukanović navodi da je saglasno članu 95 tačka 5 Ustava Crne Gore, konsultacije o mandataru za sastav Vlade sa predstavnicima parlamentarnih partija, odnosno koalicija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, obavio sam 15. i 16. septembra ove godine.

“Razgovore sam imao sa: potpredsjednikom Demokratske partije socijalista (DPS) Jevtom Erakovićem, generalnim sekretarom Aleksandrom Bogdanovićem i šefom kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Danijelom Živkovićem, predsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Raškom Konjevićem i njegovim zamjenikom Borislavom Banovićem, potpredsjednikom Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Borisom Mugošom i generalnim sekretarom Milošem Čelanovićem, predsjednikom Bošnjačke stranke (BS) Ervinom Ibrahimovićem i potpredsjednikom Damirom Gutićem, predsjednikom Albanske alternative (AA) Nikom Đeljošajem, predsjednikom Force Genci Nimanbeguom, predsjednikom Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmedom Zenkom, predsjednikom Demokratske partije (DP) Fatmirom Đekom i predsjednikom Liberalne partije (LP) Andrijom Popovićem i Generalnim sekretarom Esadom Šainovićem“, naveo je Đukanović.

Pozivu na konsultacije se nisu odazvali predstavnici Demokratskog fronta (DF), Demokratske Crne Gore (DCG), Socijalističke narodne partije (SNP) i Građanskog pokreta URA.

“Predlog da se mandat za sastav Vlade povjeri gospodinu Miodragu Lekiću, koji mi je juče u ime partija koje su osvojile većinu mandata na izborima 2020. godine uputio gospodin Andrija Mandić nijesam mogao da prihvatim, jer smatram da se za to nijesu stekli svi neophodni uslovi. Javnost je od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog predloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku, i da potpise podrške nijesu dali poslanici URA, SNP i CIVIS”, naglasio je Đukanović.

Podsjetio je da su prilikom određivanja mandatara za sastav 42. Vlade (Zdravko Krivokapić) predstavnici tri pobjedničke koalicije („Za budućnost Crne Gore, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“) učestvovali u konsultativnom procesu i priložili potpise podrške većine od 41 poslanika.

“Takođe, prilikom određivanja mandatara za sastav 43. Vlade (Dritan Abazović) politički lideri većine od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama kod Predsjednika države i nedvosmisleno najavili podršku izboru Vlade, što je do u nijansu potvrđeno na sjednici Parlamenta. Jedino ovog puta lideri koalicije koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije. Nijesu priložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije. Dakle, nijesam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu. Posebno na bezbjednosnom, imajući u vidu aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana”, kazao je Đukanović.

Suprotno, dodao je, smatram da ne postoji politička saglasnost o formiranju Vlade (o čemu svjedoči i saopštenje Građanskog pokreta URA, jednog od konstituenata navodne većine, s jučerašnje sjednice Predsjedništva), što doživljavam kao namjeru da se dalje troši vrijeme u kojem bi se nastavili pregovori o diobi resora u Vladi i „mjesta po dubini“, dok bi za to vrijeme država dodatno bila urušavana.

“Na osnovu navedenog, razgovora koje sam obavio, činjenice da su predstavnici partija koje sam naveo ignorisali poziv za konsultacije, i neubjedljivog predloga koji sam dobio, a koji je javno doveden u pitanje i od strane pojedinih predstavnika stranaka koje tvrde da imaju većinu, obavještavam Vas da je konsultativni proces jasno pokazao da nema osnova da se u Ustavom predviđenom roku predloži mandatar koji bi obezbijedio podršku u Skupštini Crne Gore za sastav 44. Vlade Crne Gore. Stoga, saglasno ustavnim ovlašćenjima, podnosim Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore”, pojasnio je predsjednik države.

Smatra da je to najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji, i da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku, što će omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu.

“Regionalni i globalni kontekst, kao i političko-bezbjednosni izazovi, ekonomski i finansijski problemi sa kojima je suočena Crna Gora, posebno u energetskom sektoru, zdravstvu i drugim oblastima, zahtijevaju kompetentnu, odgovornu i efikasnu Vladu koja će danonoćno biti posvećena njihovom rješavanju. Vjerujem da se do takve Vlade može doći jedino odlukom građana na izborima. Polazeći od navedenog, na osnovu člana 90 stav 4 Ustava Crne Gore i člana 128 stav 5 Poslovnika Skupštine Crne Gore, koristim ustavnu mogućnost i podnosim zahtjev za sazivanje Skupštine Crne Gore 27. saziva na sjednicu Jedanaestog vanrednog zasijedanja u 2022. godini, na kojoj će tačka dnevnog reda biti Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine. Koristim priliku da podsjetim da je pred svim parlamentarnim partijama i Skupštinom Crne Gore obaveza da se u najkraćem roku izvrši izbor članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, i tako prevaziđe institucionalna kriza u pravosudnom sistemu, što je na liniji ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24 i dostizanja željene dinamike u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom”, zaključio je Đukanović.