Pravoslavna crkva i vjernici danas 21. septembra obilježavaju veliki praznik koji je u kalendaru obilježen crvenim slovom - rođenje presvete Bogorodice. Ovaj praznik se u narodu naziva i Mala Gospojina.

Foto: YouTube screenshot/Телевизија Храм

Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom.

Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu, bila je od carskog roda Davidovog, po majci od roda prvosvešteničkog.

Ana je kao starica rodila kćer Mariju, po blagoslovu Božjem. Upravo je Bog i odredio Mariju da bude majka Isusa Hrista, i zato se slavi kao Presveta Bogorodica.

Doživjeće najveće radosti i najveće boli, sve dok i sama, posle isteka zemaljskih dana, nije otišla u vječnu svjetlost i slavu.

Ona je i danas zastupnica ljudi pred Tvorcem, kojoj se upućuju najtoplije molitve. Pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju se iscjeljenja, a ljudi u nevolji dobijaju pomoć.

Običaji i vjerovanja na Malu Gospojinu

U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju. Neke porodice više dana provode u prazničnom raspoloženju i u svečanom ruhu...

Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.

Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.

Ovaj dan dobar je za svadbe i veridbe.

Kada je o prazniku vedro, vjeruje se da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime.