U ružičastom oktobru bavimo se karcinomom dojke - temom, koja s razlogom zabrinjava žene, i bolešću koja je izlječiva, ukoliko se otkrije na vrijeme. No, u Crnoj Gori ne postoji poseban registar oboljelih od te bolesti, a Registar malignih oboljenja u Institutu za javno zdravlje odavno nije ažuriran.

Foto: Ilustracija, Pixabay

U ružičastom oktobru bavimo se karcinomom dojke - temom, koja s razlogom zabrinjava žene, i bolešću koja je izlječiva, ukoliko se otkrije na vrijeme. No, u Crnoj Gori ne postoji poseban registar oboljelih od te bolesti, a Registar malignih oboljenja u Institutu za javno zdravlje odavno nije ažuriran.

"Kad mene neko pita da li je sad više mladih pacijentkinja nego ranije, ja ne znam šta da kažem", ističe Nebojša Crnogorac, specijalista grudne hirurgije i onkologije KCCG.

Ovako je doktor Crnogorac opisao dostupnost podataka o broju oboljelih od karcinoma dojke u našoj zemlji. Crna Gora trenutno nema registar tog oboljenja, a njegovo postojanje, kaže Crnogorac, jedno je od najvažnijih onkoloških pitanja.

"Podaci za registar su kao jedna dobra detektivska priča, iz raznih izvora se skupljaju, nije to samo Institut za onkologiju ili Hirurška klinika, Patologija, to je jedan ozbiljan tim, na tome treba da se radi", kazao je Crnogorac.

Zbog toga su podaci kojim Klinički centar i Institut za onkologiju raspolažu samo dio slagalice.

"Vjerovatno je da 70 do 80 procenata pacijenata prolazi kroz Institut i KCCG, mnoge se liječe van Crne Gore, dok vi saberete te podatke, nemamo podatke o umiranju, ne znamo koliko naše pacijentkinje žive", naglašava ljekar.

Ništa boljim podacima ne raspolažu ni u Registru malignih neoplazmi Instituta za javno zdravlje.

Posljednji dostupni su iz 2013, uključujući i kancer dojki.

Kako kaže dr Rajko Strahinja, te godine je bilo dosta mladih žena, već od 45 odsto porast obolijevanja, najviše oboli od 60 do 65 godine života, a preminulo je 127 žena i tri muškaraca", kaže Strahinja.

Prikupljanje podataka u Registru posebno otežava nedostatak kadra.

"Ako se ima na umu da postoji samo jedan zaposleni u Registru, a 10 godinu to sam ja, onda je to odgovor zbog čega nemamo podatke za 2018. i 2019. godinu. Danas ja radim na podacima iz 2014. godine", objašnjava Strahinja.

Stanje otežava i to što se ne poštuje uvijek zakonska obaveza ljekara da svaku osobu kojoj je dijagnostikovan malignitet prijavi Registru, objašnjava doktor Strahinja.

Da se to mora promijeniti pokazuje podatak da od hroničnih nezaraznih bolesti u našoj zemlji premine 95 odsto ljudi.

"Od svih umrlih, 27 umre od raka, što govori koliko je značajan problem za državu i prioritet u stvari", kaže Strahinja.

Registar predstavlja važnu instituciju koja treba da obezbijedi kvalitetne podatke o svim novooboljelim i novoumrlim na osnovu kojih bi donosioci odluka trebalo da vode zdravstvenu politiku, smatraju sagovornici.

Vjeruju da su vodeći ljudi u zdravstvu svjesni ovog problema i da će biti riješen.