Kognitivni pad je skoro dvostruko češći kod odraslih koji su neaktivni, u poređenju sa onima koji imaju neki oblik fizičke aktivnosti.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Pored toga što vježbanje nudi široku fizičku korist tokom starenja, ono takođe,  prema nedavnom istraživanju u časopisu "Clinical Interventions in Aging", može da vas zaštiti i od blažih kognitivnih oštećenja.

Istraživači su regrutovali 105 muškaraca i žena starosti od 70 do 77 godina i podIJelili ih u tri grupe. Prva grupa je dobila zadatak da vJežba pod nadzorom dva puta nedeljno sa intervalnim treningom visokog intenziteta pri maksimalnom otkucaju srca od 90 odsto. Druga je trenirala umerenim intenzitetom sa 70 odsto maksimalnog otkucaja srca.Treća, kontrolna grupa, imala je najmanje 30 minuta dnevne aktivnosti, ali niskog intenziteta i nije imala mjerenje pulsa.

Nakon jedne godine, potom i tri i pet godina vJežbanja ispitanicima je izmJeren volumen mozga i debljina korteksa (mera sive materije koja je povezana sa kognicijom) kao i kardiorespiratorna funkcija.

Što se tiče kardiorespiratorne kondicije, ona se značajno povećala za sve tri grupe tokom prve godine. Međutim, kako kaže koautor studije dr Asta Haberg, profesor na odJeljenju za neuromedicinu i nauku o pokretima na Norveškom univerzitetu za nauku i tehnologiju, što se tiče promJena u mozgu, oni koji su ušli u studiju sa višim nivoima fitnesa primijetili su manji gubitak moždanog tkiva tokom godina.

"Čak i oni koji su bili noviji u vJežbanju stekli su određeni stepen poboljšane radne memorije. Postojao je i jedan veliki aspekt poboljšanja koji nije bio povezan sa otkucajima srca ili debljinom korteksa, i to kod onih učesnika koji su osjećali da imaju kontrolu nad svojim izborima. Na primjer, oni koji su bili u mogućnosti da biraju svoju aktivnost, kao i gdJe će vježbati i da li će da vježbaju sami ili sa drugarom na treningu, obično su imali korisnije rezultate", ističe dr Haberg.

Na osnovu ovoga, naučnici spekulišu da je više vremena provedeno u fizičkoj aktivnosti, obavljajući aktivnost koju je pojedinac izabrao - ključno za bolje zdravlje mozga. Haberg podsjeća da takva vrsta kontrole takođe može da bude dio održavanja redovne fitnes rutine, jer dovodi do većeg uživanja prilikom  vježbanja.

Na primjer, kako navodi "Very Well Fit portal", jedna studija primjećuje da oko 50 odsto učesnika programa vježbanja odustane u prvih šest mjeseci, ali da oni koje vezuju pozitivne emocije za vježbanje imaju tendenciju ka znatno većem nivou pridržavanja programa.

Zašto vježbanje pomaže mozgu

Postoji niz razloga zbog kojih vježbanje utiče na mozak, kaže dr Santoš Kesari, neurolog i neuronaučnik u Zdravstvenom centru Providens Saint John's u Kaliforniji.

"Aerobne vježbe pomažu u vaskularnom integritetu, što znači da poboljšavaju protok krvi i funkciju, a to uključuje i mozak. To je jedan od razloga zašto sjedeći način života povećava rizik od kognitivnih problema, s obzirom da ne dobijate optimalnu cirkulaciju u djelovima mozga koji su povezani sa funkcijama poput pamćenja", primjećuje dr Kesari.

Vježbanje takođe može da stimuliše rast novih veza u mozgu, kao i da smanji upale u cijelom tijelu. Oba benefita igraju ozbiljnu ulogu u smanjenju rizika po zdravlje mozga vezanih za starenje.

Studija u preventivnoj medicini pokazala je da je kognitivni pad skoro dvostruko češći kod odraslih koji su neaktivni, u poređenju sa onima koji imaju neki oblik fizičke aktivnosti. Veza je toliko jaka da su istraživači preporučili podsticanje fizičke aktivnosti kao mjeru javnog zdravlja za smanjenje demencije i Alchajmerove bolesti.

Iako postoje brojna istraživanja koja primjećuju da su trening izdržljivosti i trening snage korisni za starije osobe, oni koji tek počinju da vježbaju mogu da se bave i nekim drugim aktivnostima, jer svaki pokret je koristan. Na primjer, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti predlažu aktivnosti kao što su ples, šetnja, lagani rad u dvorištu, baštovanstvo i korišćenje stepenica umjesto lifta.

Takođe se preporučuju i brze aktivnosti kao što su čučnjevi ili marširanje u mjestu dok gledate TV. A kako biste nastavili sa vježbanjem i uvođenjem i pronalaženjem novih načina da izazovete sebe svake nedelje, preporučuje se vođenje jednostavnog dnevnika dnevnih aktivnosti.