Riječ je o sićušnim komadima plastike – mikroplastici, koja ostaje u ogromnim količinama svuda oko nas nakon upotrebe različitih predmeta široke potrošnje. Važno je baviti se ovim problemom kada se zna da prosječna osoba svake nedjelje pojede plastiku u količini od jedne kreditne kartice.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Kako spriječiti unošenje mikroplastike u tijelo? Vjerovatno nikako. Ali možemo sebi pomoći tako što ćemo barem pokušati da smanjimo količinu unosa ove supstance Evo nekoliko savjeta kako da izbjegnete gutanje malih plastičnih čestica koje se već nalaze svuda, čak i u majčinom mlijeku.

Kupujte od lokalnih proizvođača

Jedan od najboljih načina da se izbjegne plastika počinje kupovinom na lokalnoj pijaci, jer kada kupujemo hranu od lokalnih uzgajivača, zaobilazimo plastičnu ambalažu (hrana obično stiže u drvenim gajbama), ne (ne mora biti) plastične kese itd.

Pored toga, meso koje je dostupno u prodavnici pakuje se na tacne od stiropora. Studija o pakovanju hrane i roku trajanja otkrila je da su ove posude obično napravljene od ekstrudiranog polistirena, materijala koji oslobađa mikroplastiku koju je teško ukloniti čak i ispiranjem. Bilo bi dobro da lokalni mesari pakuju meso u voštani papir ili mesarski papir bez plastike, a koji se može kompostirati.

Držite se dalje od plastičnih boca!

Reći ne plastičnim bocama za jednokratnu upotrebu je zapravo jedan od najlakših načina da smanjimo potrošnju mikroplastike. Pijenje iz plastičnih flaša nije tako bezbjedno kao što mislite. Studija iz 2018. pokazala je da je 93 odsto testiranih flaša za vodu kontaminirano mikroplastikom. Umjesto plastike, bolje je uzeti staklenu bocu.

Ni plastične ni papirne šoljice za kafu

Plastične čaše nisu bezbjedne, ali ni papirne nisu najbolji izbor ako želite da izbjegnete miješanje. Većina proizvoda od papira koji se koriste sa tečnostima sadrže skrivenu plastičnu podlogu, od papirnih kutija za mleko do kutija za sladoled, papirnih tanjira i papirnih čaša. Papirna šolja koju pokupite u lokalnom kafiću ima petoprocentni polietilensku barijeru, dizajniranu da spreči da se šolja raspadne dok pijuckate. Nažalost, vruća kafa uzrokuje lomljenje premaza, oslobađajući trilione mikroplastičnih nanočestica po litru. Najbolji izbor je keramička, porcelanska ili metalna čaša (nerđajući čelik).

Čuvajte hranu u staklenoj posudi

Štetne hemikalije i mikroplastika mogu se uvući u hranu pakovanu u plastičnim posudama, što dovodi do direktnog konzumiranja mikroplastike. Ali često nemamo izbora i jedina opcija nam je da kupimo nešto u plastičnoj ambalaži. U ovim slučajevima, najbolje je prenijeti proizvod u staklene posude čim ih donesete kući.

Istraživanja su pokazala da plastična ambalaža uopšte ne produžava rok trajanja proizvoda, a ova praksa u velikoj mjeri doprinosi zagađenju plastikom, što dovodi do stvaranja veće količine mikroplastike.

"Plastične" ribe i morski plodovi

Mikroplastične čestice su premale da bi ih zaustavili filteri za prečišćavanje otpadnih voda. Oni na kraju stignu do okeana, gdje se raspadaju na čestice koje su dovoljno male da ih organizmi planktona pojedu. Odatle se plastika probija kroz lanac ishrane sve dok ne kontaminira većinu ribe koju jedemo. Istraživači su pronašli mikroplastiku u svim uzorcima koje su proučavali. Dok su prethodne studije pružile dokaze da veće ribe koje su vrhunski predatori sadrže više žive, podaci iz novih studija otkrivaju suprotno: veće ribe imaju više mikroplastike u cjelini, ali manje ribe imaju više mikroplastike po gramu tkiva. Mikropladstika se takođe odlaže i u školjke.