Crna Gora nije pred bankrotom dokle god postoji sposobnost zaduživanja odnosno dokle god postoje povjerioci koji su spremni da daju zajam. To znači da postoji jedan stepen povjerenja u održivost javnih finansija, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić, gostujući u emisiji „Tema“ na Televiziji E.

Foto: arhiva, gov.me/B.Ćupić

Međutim, s obzirom na stepen zaduživanja, Kostić smatra da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj situaciji.

"Nama stalno raste potreba za zaduživanjem. Stopa zaduživanja nadilazi stopu ekonomskog rasta. Brže se zadužujemo nego što proizvodimo. Stopa zaduživanja nas vodi tamo gdje ne bi trebalo, a to je da sve više sredstava izdvajamo za plaćanje prispjelih obaveza, sve više imamo obazveza po osnovu kamata, a to znači sve manje sposobnosti za akumulaciju, odnosno za razvoj“, ističe Kostić.

Vjeruje da bi Crna Gora mogla da se zaduži na svjetskom finansijskom tržištu, ali bi uslovi bili nepovoljni, odnosno kamatna stopa bi bila visoka.

"To govori da naš trend nije dobar, mi se krećemo u pravcu sve većeg zaduživanja, a to je sve manja sposobnost plaćanja prispjelih obaveza. Logično je da vas investitori koncipiraju kao vrlo rizičnu destinaciju odnosno subjekta za vraćanje dugova“, napominje Kostić.

Ističe i da u Crnoj Gori više niko nema pravo da ćuti kada je riječ o ekonomskoj situaciji.

"Ako se nastavi sa ovim stepenom zaduživanja, vrlo brzo ćemo doći u ozbiljne probleme, jer teško da ekonomski rast može da prati taj nivo javne potrošnje. Ovogodišnja stopa ekonomskog rasta će, prema nekim procjenama, biti sedam odsto, ali se već projektuje da će iduće godine biti manja od tri odsto. Takva stopa teško da može da održi ovaj stepen zaduživanja“, navodi Kostić.

Govoreći o pregovorima o zaduživanju koje ministar finansija Aleksandar Damjanović vodi sa OTP bankom, navodi da je riječ o nespecifičnom potezu. Ipak, vjeruje da je riječ o ekonomskim, a ne političkim motivima.

"Dolazite na teren da se obraćate bankama za posao koji nije specifičan. Banke nisu projektovane za finansiranje država ili davanje kredita vladama. S obzirom da je OTP banka najveća u Crnoj Gori, logično je da se ministar njoj obratio. Da li to ima ili može da ima političke implikacije, uvijek može. Ali u svakom slučaju, mislim da je sa ovog aspekta to drugorazredni značaj. U ovom momentu je važnije da se obezbijede sredstva“, ističe Kostić.

S druge strane, očekuje u narednom periodu dalji rast cijena hrane i energenata.

"Država nema kapacitet da reguliše rast cijena koji predstoji. Za jednu održivu reakciju ne postoje uslovi. Kada bi to bilo moguće, inflacija kao fenomen ne bi postojala. Vjerujem da će cijene rasti i nažalost mislim da inflacija nije potrošila ni trećinu ili četvrtinu svog goriva i da ima još dosta uslova za napredovanje. Sve zavisi kako će centralne banke najvećih svjetskih ekonomija reagovati. Ta kolizija između želje da oborite inflaciju i stope ekonomskog rasta je ograničavajući faktor. Centralna banka želi da obori stopu inflacije podizanjem kamatnih stopa, odnosno da uspori ekonomiju. Ali time se dolazi do manje društvene produktivnosti“, kazao je Kostić.

Kada je riječ o Pokretu „Evropa sad“ iz kojeg najavljuju povećanje plata, Kostić napominje da niko ne govori kako će se povećati bruto društrveni proizvod,

"Govori se samo o povećanju plata. Na snazi je redistributivna politika i kultura, a ne kultura stvarnja. Ne treba mnogo pameti za to. Trošite više nego što prihodujete. Građanima je to jasno, ali oni su izloženi nečemo što nije bilo po njihovoj volji, a to je nepovećanje zarada. Prethodnih 30 godina nije dobro vođena politika raspodjele. Rast je bio sterilan. Služio je samo određenim slojevima“, naglašava Kostić.

Ipak, prema njegovim riječima, program „Evropa sad“ ne utiče na rast zapošljavanja, ali utiče na rast inflacije, desetkovanje mikropreduzeća, a u pitanje dovodi i finansiranje zdravstvenog sektora.

"Kada poremetite odnos zarada u jednom sistemu, izazivate destimulaciju ili bitku za pozicijama. Narod nije zadužen da vodi ekonomsku politiku. Za to su zaduženi lideri, oni koji nas vode. Ne može niko donijeti odluku o povećanju zarada, a da je to u suprotnosti sa produktivnošću. Mi ćemo to da platimo“, zaključuje Kostić.