Svjetski dan borbe protiv SIDA-e ili AIDS-a, na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, obilježava se svakog prvog decembra. Ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Equalities“, tj. „Jednakost“, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Foto: IJZCG

"Sve inicijative koje se godinama sprovode imaju za cilj podizanje svijesti o HIV infekciji, ali i podsjećanje na značaj postignutih rezultata u prevenciji i liječenju, pružanju podrške inficiranim osobama, kao i odavanju pošte preminulima. UNAIDS je istakao da je globalni odgovor na epidemiju HIV/AIDS-a u opasnosti, da u mnogim dijelovima svijeta raste broj novih infekcija i smrtnih slučajeva i da je dostizanje zacrtanih ciljeva teško ispuniti. Analiza UN-a uoči Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a otkriva da nejednakosti ometaju zaustavljanje epidemije i njihov izvještaj  „Opasne nejednakosti “ pokazuje da hitne mjere za rješavanje nejednakosti mogu dovesti globalni odgovor na AIDS na pravi put".

Kako su naveli, HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javnozdravstvenih izazova, posebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

"Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Samo 52% djece koja žive s HIV-om ima pristup liječenju koje spašava život. Globalno, 70% novih HIV infekcija je među osobama koje su marginalizovane i često kriminalizovane. Epidemija HIV/AIDS-a se može zaustaviti  samo unapređenjem dostupnih servisa za HIV i smanjenjem stigme i diskriminacije ključnih populacija u cijelom svijetu. Procjenjuje se da je tokom 2021. godine u svijetu 1,5 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 650 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 38,4 miliona ljudi, od kojih je 28,7 miliona imalo pristup terapiji". 

U Crnoj Gori je, kako ističu iz IJZCG, prema podacima iz Registra, na kraju 2021. godine sa HIV-om živjelo 266 osoba (237 muškaraca i 29 žena), što čini da je registrovana prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,04%.

"Korišćenjem epidemioloških modela, procjenjuje se da je stvarni broj osoba koje u našoj zemlji žive sa HIV-om oko 400, pa se smatra da nešto oko jedne petine inficiranih nije dijagnostikovano, tj. nisu svjesni svog HIV statusa. Prvi slučaj HIV infekcije u našoj zemlji je registrovan 1989. godine i od tada do kraja 2021. godine, registrovana je ukupno 331 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 47% u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu AIDS-a. U istom periodu 65 osoba je umrlo od AIDS-a. Najveći broj HIV infekcija (76%) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije (88% slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Najveći broj inficiranih je registrovan u Podgorici (44%) i primorskoj regiji (38%)".

Tokom 2022. godine, do kraja novembra, registrovane su 32 osobe inficirane HIV-om, od kojih su skoro trećina osobe koje imaju dijagnostikovanu HIV infekciju od ranije, koristili su terapiju u drugoj državi, ali su od ove godine na terapiji u našoj zemlji.

"HIV (Virus Humane Imunodeficijencije)je virus koji se vezuje za imune ćelije organizma i uništava ih. Osobe koje žive sa ovim virusom mogu se osjećati i izgledati potpuno zdravo i biti godinama bez simptoma, ne znajući da su zaražene i mogu da prenose virus drugima. Jedini način da neko sazna da li je zaražen HIV-om je da uradi test na HIV. Virus HIV se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Ovaj virus se NE prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom (ljubljenjem, grljenjem, rukovanjem); upotrebom javnih kupatila, bazena, tuševa, sauna; kašljanjem, kijanjem; liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa, ukoliko se primjenjuju uobičajene higijenske mjere; dijeljem zajedničkog pribora za jelo; ogrebotinama i ujedima domaćih životinja (pas, mačka, itd) i ujedima insekata; brigom o osobama zaraženim HIV-om i oboljelim od AIDS-a, ukoliko se primjenjuju uobičajeni higijenski standardi. Rizik za prenos HIV-a povećava se stupanjem u rizične seksualne odnose (sa nepoznatim osobama, pod dejstvom alkohola i droga, mijenjanjem više seksualnih partnera/partnerki, nekorišćenjem kondoma) kao i upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga", objašnjavaju iz IJZCG.

Ako se HIV infekcija otkrije na vrijeme, u ranijem stadijumu, i ako se odmah započne sa liječenjem, osoba inficirana HIV-om može imati dug i kvalitetan život.

"Antiretrovirusni lijekovi dovode do smanjenja količine virusa ispod nivoa detekcije što sprječava prenošenje virusa na zdrave osobe, tj. osoba inficirana HIV-om koja je na terapiji i ima dobar terapijski odgovor ne može prenijeti virus na neinficirane osobe. Važni elementi za održavanje dobrog kvaliteta života osoba sa HIV-om je, osim dostupnosti savremene terapije, i podrška porodice i zajednice. Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje Crne Gore omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta", zaključeno je u saopštenju.